Borovac u Mostaru: Stanovi nisu garancija za povratak

''Obnova stambenih jedinica u Hercegovini, nisu dovoljna garancija niti osnova za uspješan povratak'', rekla je državna ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac, koja je boravila danas u radnoj posjeti Mostaru.

Borovac se tijekom posjete, između ostalih, sastala sa gradonačelnikom Mostara Ljubom Bešlićem i predsjednikom Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine Jasminom Bešom.

Primarni cilj posjete i radnih sastanaka bilo je inteziviranje aktivnosti na planu osiguranja uvjeta za povratak u ovaj dio Bosne i Hercegovine, kao i izgradnje ili obnove stambenih jedinica povratnika. Međutim, naglašeno je da useljive stambene jedinice nisu dovoljna garancija niti osnova za uspješan povratak.

Mjere povratka

Ministrica Borovac je naglasila kako obnovu i izgradnju objekata moraju pratiti i mjere održivosti povratka u smislu osiguravanja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje, komunalne i socijalne infrastrukture, mogućnost obrazovanja... Naglasila je kako je provođenje takvih mjera od javnog interesa jer su upravo to mjere borbe protiv siromaštva, odnosno za pobojšanje uvjeta života svih naših građana.

Inače, u Mostaru je u naredne dvije godine planirana gradnja tri zgrade sa 74 stana koji će pomodelu socijalnog stanovanja biti dodijeljeni sadašnjim korisnicima kolektivnih centara u Mostaru, a kroz Projekt zatvaranja kolektivnih centara kojeg vodi Ministarstvo zaljudska prava i izbjeglice BiH.

''Kroz Državni projekt stambenog zbrinjavanja u Mostaru će biti obnovljene 54 stambene jedinice, za što je već izrađena projektna dokumentacija i za objavu pripremljeni tenderi za izvođenje radova. Također, ministrica borovac i gradonačelnik Bešlić dogovorili su potpisivanje sporazuma o suradnji na obnovi šest stambenih jedinica za zbrinjavanje readmisiranih osoba. Dogovoreno je da će Grad Mostar Ministarstvu dostaviti potrebnu projektnu dokumnetaciju zaporušene stambene objekte koje je potrebnoobnoviti'', kazala je Borovacnakonsastanka.

Elektroprivrede za pomoć povratku

Tijekom sastanka sa predsjendikom FERK-a Jasminom Bešom ministrica Borovac zatražila je da se razmotre modeli po kojima bi se ova institucija i elektroprivrede u našoj zemlji mogle aktivnije uključiti u proces elektrifikacije povratničkih područja.

''Od Elektrodistribucije BiH i Elektrodistribucije HZ/HB i FERK-a očekujemo da daju prijedlog za bržu elektrifikaciju povratničkih naselja. Ono što od FERK-a očekujemo jeste nadzor nad primjenom Sporazuma o ponovnom priključenju stambenih objekata povratnika na elektrodistributivnu mrežu, u kojem je propisana suradnja elektrodistribucija sa lokalnim zajednicama i Ministarstvom, posebno u smislu prioritiziranja uvođenja struje u povratnička naselja, što je preduslov za istinski povratak'', istaknula je Borovac.

Elektrifikacija povratničkih naselja

Ministrica Borovac upoznala je predsjednika FERK-a Bešu da je iz državnog proračuna do sada za elektrifikaciju povratničkih naselja izdvojeno gotovo 16,9 milijuna KM zahvaljujući kojim je omogućeno priključenje na elektro-mrežu više od 2.200 domova u 61 bosanskohercegovačkom gradu i općini.

Na posljednji javni poziv za prijavu projekata elektrifikacije povratničkih područja javile su se 52 općine sa zahtjevom za elektrifikaciju gotovo 3.000 stambenih jedinica za što je, prema projektnim prijedlozima, potrebno osigurati  23,5 milijuna KM. Borovac je također rekla da sredstva od oko 800.000 KM sa kojima na godišnjem nivou raspolaže Komisija za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine nisu dovoljna da se omogući ubrzan proces elektrifikacije povratničkih područja što je demotivirajući faktor pri odluci povratnika da se vrate na prijeratne adrese.

Predsjednik FERK-a Beša rekao je da će od elektro distribucija u nadležnosti ove Komisije zatražiti da se Sporazum primjenjuje trajno, dok ovaj problem ne bude riješen. Također je istaknuo da će kod odobravanja planova elektroprivreda voditi računa o zastupljenosti povratničkih područja za elektrifikaciju, kako bi se isti tretirali kao projekti obnove distributivne mreže.