Bivši mirovnjak: Izetbegović je bio varljiv, a Srbi su lagali najmanje

Bivši europski mirovni posrednik u BiH Jose Cutileiro izjavio je na suđenju Ratku Mladiću da je u proljeće 1992. lider bosanskih Muslimana Alija Izetbegović prvo prihvatio, a zatim, pod uticajem Sjedinjenih Američkih Država (SAD), odbio principe preuređenja Bosne i Hercegovine slične Dejtonskom sporazumu.

"Mislim da je istinska tragedija što mir nije postignut na principima koje sam dogovorio u ožujku 1992. godine. Poređenje karte koja je bila bila utvrđena na osnovu tih principa 18. ožujka 1992. i mape koja je dio Dejtonskog sporazuma iz studenog 1995. pokazuje da je, poslije tri i pol godine rata, rezultat bio gotovo isti. Nebrojeni životi mogli su biti sačuvani", posvjedočio je Cutileiro.

Cutileiro, koji je svjedočio po obavezujućem nalogu suda, potvrdio je da su u ožujku 1992. predstavnici sve tri nacionalne zajednice prihvatili principe uređenja BiH sa tri konstitutivne jedinice unutar tadašnjih granica. Poslije usvajanja ustavnih principa, Srbi su, po Cutileiru, željeli dalje pregovore o podjeli teritorije, a Muslimani su počeli da odugovlače.

"Nedugo pošto su strane prihvatile principe, do mene je počelo dopirati da se predsjednik Izetbegović u izjavama bosanskim medijima javno odriče svog pristanka. Bosanska vlada službeno je odbacila principe u lipnju 1992.", rekao je Cutileiro. On je potvrdio da za vrijeme pregovora nije vjerovao Izetbegoviću, koji je, 'uprkos njegovom srdačnom maniru', 'lagao' i bio 'varljiv'.

"Sve strane su lagale, ali su Srbi lagali najmanje". Da se muslimanski lideri nisu odrekli sporazuma o principima ustavnog preuređenja BiH, 'bosansko pitanje moglo bi biti riješeno ranije, uz manje gubitke (pretežno muslimanskih) života i teritorija', svjedočio je Cutileiro.

"Da budem pravičan, predsjednik Izetbegović i njegovi savjetnici bili su ohrabreni da ponište taj dogovor i da se bore za unitarnu bosansku državu od dobronamjernih činilaca izvana koji su mislili da sve znaju najbolje", smatra Cutileiro, prenosi BIRN.

Mladić, ratni zapovjednik Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje 'plavih šljemova' Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.

Cutileiro je potvrdio da mu je portugalski časnik koji je služio u UNPROFOR-u u Sarajevu prenio da je uvjeren da je granata koja je 27. svibnja 1992. ubila 26 građana u redu za kruh u Ulici Vase Miskina bila ispaljena s područja gdje su bili položaji muslimanskih snaga. Taj časnik, kako je kazao, sudjelovao je u istrazi o ovoj eksploziji.

Dok ga je unakrsno ispitivao tužitelj Alan Tieger, Cutileiro je potvrdio da ustavni principi koje su okvirno prihvatile strane nisu bili konačni i da je trebalo dalje pregovarati. Tužitelj Tiger svjedoku je opširno citirao više govora u kojima je Karadžić izražavao zadovoljstvo zbog propadanja Cutileirovog plana, ističući da je time 's Bosnom završeno' i da je odluka Muslimana da plan odbiju 'fatalna za njih'.

Svjedok je odgovorio da mu Karadžić to nikada nije rekao. On je naglasio da 'Muslimani nisu željeli podjelu BiH, Srbi nisu željeli BiH uopće, već da ostanu sa Srbijom, a Hrvati su htjeli da pripadaju Hrvatskoj', ali da su pregovorima došli do načelnog rješenja o 'tripartitnoj BiH'.

"Pitanje je bilo – možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum", kazao je Cutileiro.

Na pitanje da li je znao za Karadžićevo insistiranje na priznanju stanja na terenu – do kojeg su srpske snage, po optužnici, došle primjenom sile radi zauzimanja teritorija i progona nesrba – svjedok je izjavio da mu Karadžić to nikada na taj način nije rekao. Suđenje se nastavlja 10. prosinca, navodi BIRN.