Bijela kuga: Najviše pogođene županije s većinskim hrvatskim pukom

Bijela kuga u BiH, zemlji koja se nekada ponosila svojim natalitetom, više ne kuca na vrata, ona je već odavno tu. Prema popisu iz 1991., BiH je imala 4,377.033 stanovnika, dok podaci CIA-e pokazuju da je u srpnju ove godine u BiH živjelo 3,875.723 stanovnika.

Sve više zemlja staraca

Jedna smo od 35 država svijeta čija se populacija iz godine u godinu smanjuje. Da ćemo, zaista, postati zemlja staraca, potvrdilo je i najnovije istraživanje koje je provela agencija Euromonitor International, a čiji podaci kažu da će broj stanovnika u BiH u sljedećih 17 godina pasti za pet posto, odnosno na 3,6 milijuna. U međuvremenu, populacija BiH će izrazito stariti i do 2030. bit ćemo 10. najstarija zemlja na svijetu. U projekciji Populacijskog fonda UN-a, koji je nedavno radio novu demografsku analizu za većinu zemalja svijeta, po pitanju BiH donesene su crne prognoze, prvenstveno zbog toga što je u cijeloj zemlji primijećen fenomen rapidnog starenja stanovništva, čiji je trenutačni prosjek 40 godina, zatim lošeg nataliteta, koji iznosi 1,3 djeteta po jednoj ženi, ali i dugogodišnjoj tendenciji masovnog odlaska mladih ljudi u inozemstvo zbog teškog socijalnog i ekonomskog stanja u BiH. Danas u BiH, najveći dio populacije, (46,8%), čine osobe od 25 do 54 godine a prosjek starosti iznosi 40,4 godine. Majke djecu rađaju najčešće u 26. godini, a prosječan životni vijek iznosi 76,2 godine.

Prazne školske klupe

Nedostatak djece osjetile su i školske klupe, kojih iz godine u godinu ostaje sve više praznih. Tako je danas 18.718 osnovaca u BiH manje upisano tekuće školske godine u usporedbi s prošlom. Osim glavnog problema koji je doveo do depopulacije u BiH, a to je mali natalitet i sve veći mortalitet, iz nadležnih institucija stižu upozorenja da je i sve masovnija emigracija uzrok doslovnog “pražnjenja” zemlje od stanovnika.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava, od 1992. do danas, iz BiH je odselilo skoro 1,5 milijuna ljudi. Prema podacima može se zaključiti kako su pozitivan prirodni prirast u FBiH prethodnih godina bilježile Tuzlanska, Unsko-sanska, Zeničko-dobojska i Sarajevska županija, a negativnu stopu Hercegovačko-neretvanska, Posavska i Hercegbosanska županija.