Bihać: Europska komisija ne prihvaća novu lokaciju za migrante

Idućih dana Unsko-sanski kanton (USK) trebali bi posjetiti predstavnici Europske komisije, kada bi se konačno mogla znati sudbina novog prihvatnog centra za smještaj migranata. Rok za određivanje nove lokacije za smještaj migranata, koji je odredila Europska komisija je istekao.

Istovremeno, ponuđenu lokaciju Medeno polje Europska komisija ne prihvaća, uz obrazloženje da ne žele financirati privatne, nego državne objekte.

Stanje u migrantskom kampu Vučjak, zbog nepostojanja dogovora, dovelo je do ekonomskog, humanitarnog, socijalnog i političkog problema, čiji najveći teret već drugu godinu nosi Unsko-sanski kanton, prenosi BHRT.

Stanje u ovom migrantskom kampu je teško i svaki dan iziskuje traženje novih donacija, kako bi bila osigurana hrana za 700 migranata koliko ih trenutno boravi u kampu. “Ono što je grad Bihać mogao iz svojih sredstava to je 10.000 KM koje je dobio od Vlade USK. Mogu još reći da je bila još jedna donacija od Vlade USK u iznosu od 10.000 KM početkom godine. To je tih nekih 20.000 za cijelo razdoblje našeg rada. Ono što trenutno radimo na terenu je postavljanje velikih šatora od 105 kvadrata koji su zaštićeni od propusnosti”, kaže Selam Midžić, tajnik Crvenog križa Bihaća.

Europska komisija ove godine osigurala je 14,5 milijuna eura za potrebe migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini. Najavljeno je i dodatnih deset milijuna, za ovu i iduću godinu. Najveći dio novca ide za rad migrantskih centara kojima upravljaju zajedno bh. vlasti i IOM. Drugi dio se direktno daje institucijama države, kako bi se oni na najbolji način nosili s migrantskom krizom, navodi šef misije IOM-a u našoj zemlji.

“Jedan je humanitarni dio Europske komisije, a drugi se odnosi na IPA fondove. Taj novac dobijaju direktno Granična policija, Služba za poslove sa strancima, itd. Policija USK je dobila nova vozila, novu opremu, jer imaju mnogo više posla zbog ove krize nego što su imali inače”, kaže Peter Van Der Auweraert, šef Misije IOM u Bosni i Hercegovini i koordinator za Zapadni Balkan.

U prošloj godini Europska komisija je usvojila odluku o specijalnoj mjeri podrške Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama u iznosu većem od sedam milijuna eura. Na ime pomoći migrantima Češka Republika je uplatila više od milijuna maraka Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, dok je državno tajništvo za migracije Švicarske osigurao oko 240.000 maraka za Službu za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine. UNHCR-u je za prošlu i ovu godinu iz raznih izvora dosad dodijeljeno ukupno oko 1,6 milijuna eura.

Kako se Bosna i Hercegovina nosi s kontinuiranim pritiskom, ilustrira podatak da tek 30 posto službenika Granične policije vrši nadzor graničnog pojasa, dok je ostalih 70 posto na graničnim prijelazima. Potporu im pruža 130 policijskih službenika iz drugih policijskih agencija.

“Granična policija je sa solidnom, ali sigurno ne dostatnom opremom sprečavala ilegalne prelaske sve ove godine. Kada govorimo o 2019. godini do danas, spriječeno je oko 8150 ilegalnih prelazaka”, navodi Sanela Dujković iz Granične policija Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je, po ovlaštenju Vijeća ministara, osiguralo 60.000 maraka za članstvo naše zemlje u Fondu za migrante. No, nepostojanje dogovora unutar zemlje i slaba koordinacija domaćih institucija dovela je do ekonomskog, humanitarnog, socijalnog i političkog problema, čiji najveći teret već drugu godinu nosi Unsko-sanski kanton.