BiH za vojsku izdvaja manje od 1% BDP-a

Oružane snage Bosne i Hercegovine raspolažu zastarjelom opremom naslijeđenom iz vremena entitetskih vojski, po standardima daleko od onih koje propisuje NATO.

Nabavka modernije opreme i školovanje novih vojnih kadrova, planirano je u projektima Ministarstva obrane, koji zahtijevaju višegodišnja ulaganja veća od 150 milijuna eura.

Načelna podrška Predsjedništva i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine postoji, ali ne i novac za te namjene, pa vojnici koriste opremu koja je starija više od dva desetljeća.

Prvi čovjek parlamentarnog Povjerenstva za obranu i sigurnost Sifet Podžić kaže kako ima pomaka. Na primjer, proteklih godina vojska je raspolagala sa samo dva helikoptera, a sada ih je u funkciji ukupno šest.

"Mislim da nikada Oružane snage BiH nisu bile spremnije za vanredne situacije, konkretno za gašenje požara. Imamo dovoljan broj operativnih helikoptera, imamo dovoljno goriva, što su u proteklim godinama bili problemi", ukazuje Podžić.

Bosna i Hercegovina je, kaže, i dalje daleko od NATO standarda te dodaje kako su najkvalitetniji resurs Oružanih snaga - ljudi.

Da su dorasli vojnicima iz drugih zemalja, pokazali su više puta u mirovnim misijama u Afganistanu i Iraku, navodi i Krunoslav Zelenika iz Četvrte pješačke brigade.

"Svi naši vojnici koji odu u mirovnu misiju su jako profesionalni i jako obučeni za sve vrste poslova na kojima će biti angažirani tamo. Bosna i Hercegovina je bila konzument ovih mirovnih misija i sad smo mi u tim NATO vođenim operacijama, država i Oružane snage koje pomažu da se negdje na ovaj ili onaj način dovede mir", napominje Zelenika.

"Oprema i motorna vozila druga su priča. Prosečna starost vozila u Oružanim snagama BiH je 27 godina, a 60 odstvo njih nije operativno. Sva oprema nasleđena je još iz vremena entitetskih vojski i, kako kažu, od tada nije obnavljana", javila je Al Jazeerina reporterka Nataša Kovačev.

U Ministarstvu obrane kažu - problem je u nedovoljnim ulaganjima.

U zemljama NATO-a standard je da se za sektor obrane izdvaja između jedan i pol i dva posto bruto domaćeg proizvoda. U Bosni i Hercegovini ta izdvajanja su ispod jedan posto.

"To ne zavisi od menadžmenta. Tu ima politika koja bi trebala reći: 'Da, idemo prema dva posto ili povećavamo za 0,20 ili 0,50 posto'. To se upravo ne dešava i mi svake godine imamo, približno u posljednjih 10 godina, isti proračun", kaže Boris Jerinić, zamjenik ministra obrane.

U NATO stožeru u Sarajevu navode da je za sposobne i održive snage potrebno uvesti promjene i poboljšanja.

"To za sobom povlači velike odluke koje se tiču strukture snaga i budžeta, a za to će biti potreban kompromis svih političkih predstavnika u BiH. Uz sve korake koji se svakodnevno prave, ohrabruje nas nedavno ostvareni napredak u pogledu Pregleda obrane, što je i obveza preuzeta u okviru NATO-vog Partnerstva za mir, s primarnim ciljem da se definiraju veličina, uloga i misija Oružanih snaga BiH", poručili su iz NATO-a.

Ministarstvo obrane ima spremne projekte. Računaju da je na duže staze potrebno uložiti više od 150 milijuna eura u školovanje pilota, nabavku helikoptera i motornih vozila, te za vojno-civilnu suradnju.

Iako podršku vrha države imaju, do sada niti jedan dio tog novca nije osiguran u proračunu.