BiH treba unutarnji dogovor, a ne novi Dayton

Član Akademije znanosti BiH Muhamed Filipović upozorava da se budućnost ne može graditi tako što će se Republika Srpska nazivati "genocidnom" i ističe da u BiH ne postoji "temeljni narod".

"Upotreba pojma genocid previše je slobodna i od početka nisam za to da se cijela povijest rata promatra iz kuta prethodno dane definicije. Ako unaprijed sve žrtve definirate kao žrtve genocida, onda niste blizu istine”, navodi Filipović u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske - Srni.

Temeljni narod 

Smatra kako se na tom terminu inzistira i zato što je međunarodna zajednica pristala na to, "jer joj je bilo lakše da problem s kojim se suočila rješava na taj način da jednima prizna pravo da budu žrtve genocida, a drugima prizna pravo da prave sebi republiku".

Filipović ističe da temeljni narod, kao povijesni, pravni i državni pojam - ne postoji: "BiH počiva na stanovništvu, koje je oduvijek etnički i vjerski šareno i ne bih se nikada složio da se pravi takve diferencije".

Pojašnjava kako se može govoriti o narodu koji je najbrojniji, koji je eventualno ekonomski najrazvijeniji, odnosno da se mogu ispitivati i definirati one osobine koje se mogu činjenično registrirati i dokazivati, ali da "temeljnom narodu" nema mjesta u tom kontekstu.

Filipović navodi da svaki jezik ima nacionalnu odrednicu i smatra da ne može biti sporenja oko toga kako će netko zvati svoj jezik.

"Privilegija svakog naroda je da jezik koji govori naziva imenom koji on misli da je najadekvatnije. Ne možemo jedni drugima vječno uvjetovati identitete, političke namjere. Moramo doći do točke kada ćemo tolerirati različitosti, a ne optuživati se za razlike", smatra Filipović.

Probijanje glave s konstitutivnim narodom 

On ocjenjuje da su "vanjski dušobrižnici" jako utjecali na rat u BiH, da su ga i proizveli, odnosno da su ga mogli spriječiti, ali im to nije bilo u interesu.

Filipović podsjeća da je bio protagonist pronalaska racionalnog rješenja kako bi BiH ostala unutar Jugoslavije, tako da joj bude zajamčen teritorijalni i ustavnopravni integritet, te da je na odbijanje te ideje najviše utjecaja imao hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kojem to nije bilo u interesu.

On ocjenjuje da je Tuđman vodio aktivnu antisrpsku kampanju, u okviru koje je donio ustav kojim je Srbe u Hrvatskoj lišio statusa konstitutivnog naroda.

"Sada nam hrvatski političari probiše glavu s ''konstitutivnim narodom''. Hrvata u BiH je bilo manje nego Srba u Hrvatskoj. Hrvati u BiH nikada nisu imali oblik teritorijalne, niti bilo kakve druge autonomije niti državnopravnog statusa, a Srbi su u Hrvatskoj imali autonomiju, ali su ih sveli na nacionalnu manjinu'', naglašava Filipović.

Filipović nema povjerenja ni u SDP, ni u SDA, ni u hrvatske stranke za koje vjeruje da su još uvijek samo filijala HDZ-a, kojeg sada vodi Tomislav Karamarko, "nositelj krajnje desne nacionalističke politike, vrlo bliske ustaštvu".

Smatra kako se Bošnjaci trebaju osloboditi iluzije da su vodili dobru, ispravnu politiku, ne samo u odnosu na svoj narod, nego i u odnosu na druge.

Pogreška Izetbegovićeve politike 

U nedavno objavljenoj djelu "Kraj bošnjačkih iluzija”, Filipović navodi da je središnje pitanje da Bošnjaci - moraju priznati da su izgubili zbog pogrešne politike.

"To je apsolutno pogreška Izetbegovićeve politike. Njegova politika je bila nekompetentna, pogrešna i ona je potencirala elemente suprotstavljanja i separacije”, tvrdi Filipović.

Filipović smatra da BiH ima budućnost, ali da se mora riješiti svih iluzija.
"Kao što Bošnjaci moraju da se riješe svojih iluzija i da se osvijeste, tako to moraju učiniti i Srbi i Hrvati i da pođemo od činjenice da nas međunarodni koncept podrazumijeva kao jedinu zemlju”, navodi on.

Akademik Filipović smatra da Srbija ne treba odustati od Kosova te da "nitko nema pravo praviti državu na teritoriji druge međunarodno priznate države".

“Uvijek sam govorio - nemamo pravo priznati Kosovo. Dali su sebi za pravo da naprave državu na podučju međunarodno priznate države, a to je jednako agresiji na tu državu'', smatra on.

Filipović ističe da BiH ne treba novi Dayton, već da "mora nastati nova politička snaga i politička orijentacija koja će se bazirati na međusobnom razumijevanju i konsenzusu svih".

"Konačno trebamo sjesti i da bez imputa izvana razgovaramo kao ljudi koji su najviše zainteresirani da se ovdje srede stvari. Sve ovo su improvizacije i samo se čeka kad će neka nova Ukrajina, neka nova Libija...'', zaključio je akademik Filipović u intervjuu Srni.