BIH: Tko ima koristi, a tko štete od migrantske krize?

Dok je prelazak granice Europske unije san za većinu izbjeglica i migranata koji su se našli u Bosni i Hercegovini, novac iz EU stiže za njihov smještaj i boravak. Država je odvojila određenu sumu novca, pa i neke nevladine organizacije, kako bi se pružila humanitarna pomoć ljudima koji bježe od rata i neimaštine, a BiH koriste kao tranzit.

No, u masi oprečnih informacija o tome da li Bosna i Hercegovina adekvatno odgovora na migrantsku krizu, nameću se pitanja poput onih na koji način se troši novac namijenjen izbjeglicama i migrantima, tko ima koristi, a tko štete od migrantske krize?

Europska unija odobrila je dodatnih 7,2 milijuna eura grantova za pomoć Bosni i Hercegovini u pripremi boljeg odgovora na problem migracija i upravljanja granicom. Tim novcem upravljat će Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u partnerstvu sa UNHCR-om i UNICEF-om, piše RSE.

Prije toga, Europska unija donirala je 6 milijuna eura, a u lipnju ove godine i još 1,5 milijuna eura za humanitarnu pomoć izbjeglicama i migrantima.

''UNHCR je oko milijun i pol američkih dolara vlastitih sredstava već uložio u iznalaženje najboljih rješenja. Osim toga, primili smo sredinom godine oko 600.000 eura od civilne zaštite humanitarnih operacija EU, kako bi pomogli nalaženje rješenja po pitanju zaštite, ali u velikom dijelu i pružanja zdravstvene pomoći, odnosno osnaživanja lokalnih kapaciteta, naročito u Unsko-sanskom kantonu'', objasnio je Dorijan Klasnić iz UNHCR-a.

UNHCR na primjer, pomoć bosanskohercegovačkim vlastima pruža u svakodnevnom radu centara poput Delijaša i Salakovca. Ali, novac koji stiže iz Europske unije ne ide institucijama Bosne i Hercegovine, kaže za RSE ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

''Ovaj dio koji se implementira preko IOM-a, to ide za rješavanje svih ovih humanitarnih problema vezano za migrante, a ovaj dio koji ide preko UNHCR-a, taj dio za rješavanje pitanja zdravstvene zaštite i pružanja medicinskih usluga migrantima koji su u Bosni i Hercegovini. Odmah da kažem, taj novac ne ide ni na koji način institucijama, bilo kojoj instituciji Bosne i Hercegovine, niti mi imamo ikakav dodir sa tim novcem. Jedino mogu da kažem da zajedno za IOM-om i UNHCR-om dogovaramo i utvrđujemo što su to prioriteti koje treba rješavati ovdje, na što se treba fokusirati'', kaže Mektić.

Bosna i Hercegovina odvojila je 250.000 eura za izbjeglice i migrante. Taj novac raspoređen je Graničnoj policiji za zaštitu istočne granice, Crvenom krstu za hranu, a novac je odvojen i za pružanje zdravstvene zaštite izbjeglica i migranata. Ministar sigurnosti Dragan Mektić odbacuje svaku mogućnost zloupotrebe.

''Nema govora o tome, nema govora, to je toliko transparentno, da se zna sve i jedna jedina marka u što je potrošena'', tvrdi Mektić.

Prema riječima gradonačelnika Šuhreta Fazlića, Grad Bihać koji nosi teret izbjegličke krize u BiH, nije dobio niti jednu marku od države Bosne i Hercegovine, točnije od nadležnog Ministarstva sigurnosti. Novac su dobili od nevladinog sektora za manje projekte.

''Ohrabruje činjenica da su došla donatorska sredstva i mi se nadamo da će ona biti potrošena i pošteno i pravedno. Grad Bihać je pretrpio ogromne štete s više aspekata i ne smije se desiti sada da mi kao lokalna zajednica ne budemo obeštećeni na različite načine. Mi ćemo insistirati na tome'', rekao je gradonačelnik Bihaća.

I civilni sektor pomaže. Udruženje pomozi.ba ima i konkretno zaduženje.

''Sad u ovom momentu preuzeli smo na sebe obavezu da osiguravamo hranu za 400 ljudi na dnevnom nivu u kasarni Ušivak, to je oko 1.200 obroka dnevno, doručak, ručak, večera, i to nama niko apsolutno ništa ne plaća, već su to sve donacije koje mi prikupimo, da li od privatnih lica, da li od kompanija, bez obzira radilo se o donacijama u novcu ili u hrani. Dakle, apsolutno ni od koga nismo dobili sredstva za to. Doduše, moram spomenuti, švicarsko veleposlanstvo je dala 26.000 KM (13.000 eura) u tu namjenu, dakle za pomoć migrantima. I to je to. A ovamo, mi imamo ugovor za narednih šest mjeseci da ćemo, bez obzira na sve, osiguravati tih 1.200 obroka dnevno, odnosno hranu za 400 osoba na dnevnom nivou u kampu Ušivak“, objašnjava Elvir Karalić, predsjednik Udruženja pomozi.ba.

Smještaj i brigu o izbjeglicama i migrantima zahtjeva angažiranje i domaće radne snage što donosi benefite, smatra šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH (IOM) Peter van der Auweraert.

''Sve kompanije koje smo angažirali na radovima ovdje i osoblje koje smo zaposlili u IOM-u, angažirali smo iz lokalnog stanovništva, u želji i namjeri da pomognemo i gospodarski razvoj'', rekao je Peter van der Auweraert na otvaranju novog prihvatnog centra u bihaćkoj Biri.

Kako BiH ne bi pala na ispitu ljudskosti, zadatak svih je da se spriječi moguća zloupotreba i krađa novca namijenjenog onima koji su se bježeći od rata, ubijanja i gladi našli na proputovanju kroz Bosnu i Hercegovinu.