'BiH primjer zarobljene države od korumpiranih političkih elita'

Izvršna direktorica Transparency International BiH Lejla Ibranović izjavila je da politički klijentelizam i stranačka patronaža negativno utiču na razvojne kapacitete naših društava, ugrožavaju povjerenje i jednakost među ljudima.

Transparency International u BiH danas je u Sarajevu organizirao okrugli sto o temi "Zarobljena država: neformalni mehanizmi i odnosi među političkim i ekonomskim akterima u zemljama jugoistočne Europe“, u suradnji sa SeConS grupom za razvojnu inicijativu iz Beograda da bi prezentirali nalaze istraživanja i diskutirali o nefomalnim praksama, odnosno neformalnim mrežama i odnosima političkih i ekonomskih aktera u BiH, Srbiji i Kosovu, kao i o glavnim mehanizmima koje političke elite koriste za zarobljavavanje resursa.

Kada je riječ o 'zarobljenoj državi', kako je dodala Ibranović, misli se na jedan sustav u kojem političke elite u potpunosti uzurpiraju državnu vlast, imovinu i javni sektor zarad uskih osobnih, stranačkih ili korporativnih interesa. Te neformalne mreže zapravo su jedna od ključnih funkcija u postsocijalističkim sustavima.

''BiH je klasičan primjer jedne zarobljene države od korumpiranih političkih elita. U proteklih deset godina, uslijed smanjenog upliva međunarodnih aktera u izravno vođenje državom, političke elite su zapravo iskoristile taj vakuum da bi ostvarile potpunu kontrolu nad institucijama i resursima'', kazala je Ibranović novinarima uoči početka ovog skupa.

Po njezinim riječima, brojni su mehanizmi koje političke elite koriste za zarobljavanje resursa. Neki od njih su direktni transferi proračunskih sredstava kao subvencije privatnim ili firmama u vlasništvu prijatelja ili bliskih srodnika visokih dužnosnika, namješteni postupci javnih nabavki, procesi privatizacije itd.

Politički klijentelizam bio je predmet empirijskog istraživanja koje je trebalo pokazati koliko je jaka sprega političke i ekonomske elite u Srbiji i na Kosovu i u kojoj mjeri ova sprega otežava institucionalnu konsolidaciju u ovim društvima i umanjuje šanse za razvoj. Direktor istraživanja SeConS-a Slobodan Cvejić je kazao da je to istraživanje urađeno putem intervjua s više različitih aktera koji su vezani za ovu pojavu, tako da su to pripadanici političke elite, ekonomske elite i eksperti iz ovih oblasti. U Srbiji je ukupno 80 ljudi intervjuirano o toj temi.

''Najčešće se ovaj fenomen percipira kao korupcija, ali treba naglasiti da to nije adekvatno i da se zapravo politički klijentelizam ne može u potpunosti identificirati s korupcijom, iako je korupcija značajan mehanizam koji se koristi u uspostavljanju takvog sustava'', kazao je Cvejić.

Kada taj politički klijentelizam, kako je dodao, poprimi velike razmjere postaje opasan jer time konkurira formalnom sustavu koji treba omogućiti razvoj tog društva na dobrobit svih građana. Kroz takav politički klijentelizam zapravo se javni resursi u velikoj mjeri zloupotrebljavaju od političkih i ekonomskih elita, odnosno pripadnika određenih centara moći u okviru tih elita.

''Istraživanje u Srbiji je pokazalo da to ima ogromne razmjere i da se kroz strukturu političkih stranaka socijaliziraju akteri koji će sudjelovati u takvom sustavu i vrlo predano izvršavati svoje uloge koja za krajnji ishod imaju to da oni koji su na vrhu piramide imaju najveću korist od funkcionisanja tog sustava'', dodao je Cvejić, naglašavajući da su na vrhu te piramide ljudi iz vrhova političkih stranaka, direktori ili nositelji funkcija u velikim i važnim javnim poduzećima na nacionalnom i lokalnom nivou.

Na pitanje kako kreirati politike koje će to da suzbiju, Cvejić je kazao da je preporuka iz studije da treba jačati nezavisna tijela, te da vjeruje da to važi za sve zemlje u regiji.

''Ombudsman, državni revozor, povjerenici za zaštitu razičitih prava i drugi treba da budu tijela koja će imati veći značaj i čije će se odluke dosljednije poštovati da bi se i ostale institucije u sustavu mijenjale u pravcu veće dobrobiti za sve građane. To nije lak proces i tim nezavisnim institucijama sigurno treba pomoć civilnog društava, nevladinih organizacija koje se na različite načine zalažu za poboljšanje života građana'', dodao je Cvejić.