BiH pred novim crtanjem granica

Tenzije u Bosni i Hercegovini, koje traju još od proslave Dana Republike Srpske, ne samo da se ne smiruju vec´ se čini da 'bosanski lonac' polako dolazi do točke ključanja, prenosi Sputnjik.

Pored nedavne najave da Bakir Izetbegovic´, lider SDA i član Predsjedništva BiH, namjerava podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH da se preispita ustavnost imena 'Republika Srpska', ulje na vatru u odnosima triju naroda dolili su i hrvatski zastupnici Europskog parlamenta, koji su amandmanom na rezoluciju izvjestitelja za BiH predložili da se BiH reformira na principima federalizma.

U amandmanu koji su predložili sa kolegama iz Poljske i Slovačke, Europski parlament bi trebalo zvati međunarodnu zajednicu da pokrene razgovore o ustavnim reformama u BiH. Konačni cilj bio bi stvarane federalne jedinice sa hrvatskom vec´inom.

Prekrajanje granica

Jesu li ideje Bakira Izetbegovic´a i hrvatskih parlamentaraca početak kraja BiH kakvu poznajemo? Prijeti li novo unutrašnje prekrajanje granica ili čak raspad ove države koja je utemeljena Daytonskim mirovnim sporazumom?

Slobodan Šoja, povjesničar i diplomat iz Sarajeva, za Sputnjik kaže da je od samog početka stvaranja BiH, Hrvatska želja bila da se BiH ustroji kao država sa tri entiteta, i to je nešto što c´e i ubuduc´e ostati njihova želja, sve dok je ne ostvare. Pitanje je, međutim, napominje Šoja, je li neka od velikih zemalja želi da se BiH ustroji kao troentitetska zemlja.

''Mislim da u ovom trenutku to još nije slučaj, ali je očigledno krenula ofanziva, jer nikada ranije ovo pitanje nije postavljeno kao toliko aktualno nego što je sada u Europskom parlamentu. Ipak, vjerujem da c´e EP prihvatiti diplomatski stav u kome c´e jasno rec´i da je BiH, ovakva kakva je, za njih legitimna država i primit c´e k znanju ono što su želje Hrvata i njihovih predstavnika. Mislim da c´e još neko vrijeme trajati status quo, jer je u BiH takva situacija da je na ovaj hrvatski prijedlog žestoko reagirala bošnjačka strana koja se tome oštro usprotivila. To je nešto što EP vrlo dobro zna i mislim da c´e njihov stav biti da c´emo živjeti kao što smo i do sada živjeli i ništa se nec´e promijeniti'', navodi Šoja.

Hrvati bez prava

Ivo Miro Jovic´, profesor prava u Banjaluci i nekadašnji visoki dužnosnik HDZ-a, amandmane u EP tumači time da je hrvatski narod u BiH, prevlašc´u vec´inskog naroda, naročito u Federaciji, doveden do toga da ne uživa ni ona prava kakva uživaju nacionalne manjine u Europi. To se, kaže, ogleda u tome da drugi narod bira Hrvatima predstavnike u organima vlasti, kao i u tome da Hrvati nemaju svoj kanal na hrvatskom jeziku, iako je neotuđivo pravo jednog naroda da štiti i razvija svoju kulturu i svoj identitet.

''Kako bi se ta stvar riješila, pronalaze se moguc´nosti preko izaslanika Republike Hrvatske u EP da se relaksira situacija u BiH. Ono što je uvijek nužno naglasiti je da su neupitne granice BiH i njezine državnosti i kontinuiteta međunarodno priznate države, ali unutrašnji odnosi moraju se na neki način dovesti do situacije da to zaista bude zemlja tri konstitutivna naroda, ali ne samo konstitutivna vec´ i suverena, što je u skladu sa svim načelima povelja UN“, kaže Jovic´ za Sputnjik.
Prema njegovim riječima, hrvatski narod u BiH, da bi bio suveren, mora imati svoj obrazovni i informativni prostor, kako bi zaštitio i razvijao svoju kulturu.

''Mora se napraviti ambijent međusobnog uvažavanja, da se odluke donose konsenzusom, a da u njemu prevladava kompromis“, kaže Jovic´.

Na pitanje bi li stvaranje trec´eg entiteta dovelo do prekrajanja granica BiH, Jovic´ kaže da je to unutrašnje pitanje BiH, ali napominje da ne vidi nijednu ozbiljnu međunarodnu instituciju ili državu koja bi dovela u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

''Riječ je o unutrašnjem uređenju BiH na temeljima i principima federalizacije, gdje nijedna od nacionalnih zajednica u BiH ne bi imala ekskluzivitet na jednom prostoru, sve federalne jedinice imale bi multinacionalni karakter, s tim što bi u svakoj prevladavao jedan narod. To je formula koja bi dovela Federaciju u relaksirano stanje i to bi značilo primjenu Washingtonskog ugovora, napuštenog dijela Daytonskog sporazuma. Unutrašnje pitanje jeste predmet razgovora i dogovora triju naroda što sugerira i Daytonski ugovor. Domac´i političari moraju konsenzusom i kompromisom pronaći rješenja kako bismo ta pitanja stavili ad akta“, ističe Jovic´.

Povjesničar i diplomata Slobodan Šoja takođe smatra da su, u međunarodnom kontekstu, granice BiH sto posto sigurne, ali i da kada je o unutrašnjim granicama riječ, postoji moguc´nost da se neke stvari prekomponiraju. Zato, kaže, ova priča u Europskom parlamentu nije nimalo naivna niti neozbiljna, vec´ nešto što u buduc´nosti, mada ne tako bliskoj, može donijeti ovo što su trenutno hrvatske težnje.

Ne dirajte RS

''Sa jedne strane Bošnjaci su vrlo energično protiv toga, dok Republika Srpska to prihvaća na vrlo diplomatski način, po principu — radite što hoc´ete u Federaciji, dokle god ne dirate granice RS. Dakle, najgora opcija bi bila kada bi se istovremeno mijenjala unutrašnja struktura BiH i struktura u Republici Srpskoj. To bi bila katastrofa i mislim da Europa vrlo dobro zna da to u ovom trenutku ne treba raditi, i da je bolje pustiti da BiH krene putem stabilizacije. Mislim da c´e na kraju sve ovo biti jedna velika diplomatska igra u kojoj c´e Hrvati povuc´i pješaka za jedno polje više sve dok ne dođu do one krajnje točke gdje c´e umjesto pješaka dobiti kraljicu“, objašnjava Šoja.

Kada je reč o eventualnom preispitivanju ustavnosti imena „Republika Srpska“, Šoja kaže da nije isključeno da c´e ovo biti možda i najvec´a u nizu političkih kriza u BiH, ali je uvjeren da c´e, ukoliko apelacija uopće stigne do Ustavnog suda, biti odbijena.

''Diranje u Republiku Srpsku sigurno nec´e dozvoliti niti Srbi niti Zapad. To bi bila ona crvena linija koja se ne prelazi, jer u suprotnom postoji opasnost ponovnog dolaska u fazu ratnih priprema u BiH. Međutim, mnogo više od apelacija i sličnih stvari brine me ponašanje Srba, Hrvata i Bošnjaka koji neprekidno stvaranjem novih kriza skrec´u pažnju sa osnovnih problema, a to je ekonomska kriza u BiH“, zaključuje Šoja za Sputnjik.