Bosna i Hercegovina ima najveći negativni prirast stanovništva u svim zemljama regije, a imigracija je druga najveća, odmah nakon Makedonije, pokazuju podaci iz izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda za BiH.

Kako prenose Nezavisne novine, prema tim podacima, od 2000. godine populacija u BiH smanjena je za pet posto, a od 1990. do danas BiH je napustilo više od 20 posto stanovništva. Sve to, kako upozoravaju, ima negativni učinak na bh. ekonomiju, a realna stopa nezaposlenosti najveća je u regiji.

"Niska stopa rađanja  i visoka stopa imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Europe pogoršavaju demografske pritiske i ozbiljno utječu na ekonomski potencijal i troškove pružanja usluga", navode u izvještaju.

Male plaće

Sve se to, kako ističu, odražava i na bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, koji je, također, najniži u regiji. Naime, kako pokazuju podaci MMF-a, koje su dobili uz pomoć Europske agencije za statistiku EUROSTAT, bh. BDP iznosi 30 posto europskog prosjeka, srbijanski 36 posto, makedonski 39 posto, crnogorski 41 posto, hrvatski 60 posto, a slovenski oko 82 posto. Gledajući na cijeli zapadni Balkan, od BiH jedino je lošija Albanija, čiji BDP po glavi stanovnika iznosi 22 posto europskog prosjeka.

Za oporavak bh. ekonomije, osim sumorne demografske slike, posebno je otežavajuća niska produktivnost, koja iznosi samo 25 posto produktivnosti u zemljama EU.

U odnosu na razdoblje prije financijske krize 2008. godine, produktivnost je manja skoro tri puta, a radna snaga u protekle tri godine negativno utiče na ukupan rast, za razliku od razdoblja prije financijske krize, kada je rad u ukupnom rastu sudjelovao s gotovo tridesetak posto.

Jedina "dobra vijest" je činjenica da male plaće pomažu konkurentnosti bh. ekonomije u odnosu na regiju.

Povijesno imigracijske zemlje

"Plaće u BiH ne ukazuju na probleme konkurentnosti. Plaće u BiH su u apsolutnim iznosima male i tek su nešto više od očekivanih s obzirom na produktivnost", navode oni.

I ne samo to - u izvještaju navode da će program MMF-a, koji zahtijeva smanjenje plaća u javnom sektoru, dovesti i do određenog smanjenja plaća i u privatnom sektoru.

Stevo Pašalić, stručnjak za demografiju, upozorava da je BiH od 2007. godine ušla u prirodnu depopulaciju, odnosno ima veći broj umrlih nego rođenih, a ta depopulacija je, kako ističe, od 2009. do danas konstantna.

U odnosu na podatke koje je predstavio MMF, Pašalić smatra da je prirodna depopulacija nešto izraženija u Srbiji, dok su podaci o imigraciji uglavnom u skladu s njegovim podacima.

"Točno je da su Makedonija i BiH povijesno imigracijske zemlje i točno je da su u zadnjih desetak godina intenzivirane. Ali od 2000. globalno su migracije znatno izraženije. BiH je u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom razdoblju već milijun ljudi", ističe on.

Alarm

Što se tiče mjera, kako ističe, depopulacijski alarm u BiH bi trebao biti stalno upaljen, bez obzira na to koja stranka je na vlasti, i da je hitno potrebno donijeti i materijalne i nematerijalne mjere.

Naveo je kako BiH nije u ekonomskim mogućnostima da da 10.000 dolara za drugo ili treće rođeno dijete, kao što to danas radi Rusija ili neke druge zemlje, ali da postoji čitav niz mjera koje se mogu poduzeti.

Primjera radi, ističe da će na Univerzitetu Istočno Sarajevo od ožujka započeti program populacione edukacije za studente.

"To će biti primjer za sve druge obrazovne ustanove - da se mladi adolescenti uključe u populacijsku edukaciju kako bi se pomoglo stvaranje svijesti o neophodnosti povećanog rađanja za opstanak društva", rekao je.