BiH je u okruženju rekorder kada su u pitanju prazna sela

Todlazaka koji traje sada već više od pet godina nije samo ograničen na one s hrvatskim putovnicama. Svakodnevno se netko odrekne bh. državljanstva ili, ako je suditi prema podacima do 20. srpnja ove godine, koje je Avaz objavio uzimajući podatke iz Ministarstva civilnih poslova BiH, svakog dana državljanstva se odriče više od 11 ljudi.

I došlo se do brojke od 2350 onih koji su ove godine postali Nijemci, Irci ili pak neki drugi.

Od rata naovamo više od 80 tisuća ljudi zauvijek je raskrstilo s matičnom državom. Za to su morali uplatiti 800 maraka pristojbe, stoga je BiH zaradila skoro milijun i 900 tisuća maraka za ovih nekoliko mjeseci. Ali, poražavajuće su to brojke kada se zna da ljude nema tko zamijeniti.

''Nažalost, u posljednje vrijeme suočavamo se s negativnim tendencijama glede prirodnog prirasta, sve manje nas se rađa, sve više umire. Ova situacija da se sve više ljudi odriče državljanstva ne iznenađuje. Ljudi potežu za državljanstvom iz nekih ekonomskih razloga i egzistencijalnih problema'', smatra Aleksandar Majić, demograf.

BiH je u okruženju rekorder kada su u pitanju prazna sela ili ona u kojima živi do desetak ljudi. Pretpostavlja se da je u BiH oko 500 potpuno praznih sela, a više od 1500 je onih u kojima živi do desetak ljudi. A nisu tako davno bila vremena kada su ta sela vrvjela od života, kada se čuo smijeh djece, lavež pasa, sve ono što život na selu čini dinamičnijim i postojanim. Dok u Europi sve više ljudi traži mir na selu, bh. građani odlaze iz sela, i to uglavnom u zemlje Zapada, opet na selo, nakon što shvate da je život u gradskim središtima, ali i na periferijama, skup da bi se nešto uštedjelo.

''Gdje god da krenete, sela su nam prazna, imate takvo stanje kod Travnika, Zenice, u istočnoj Bosni, istočnoj Hercegovini. Kuće i sela prazni su potpuno, a ima i sela u kojima živi samo po jedan starac ili starica'', riječi su profesora Hasana Zolića. U razdoblju od pet godina, do kraja 2017., oko 155 tisuća ljudi je napustilo BiH. Ove godine bi ta brojka mogla glasiti više od 180 tisuća ljudi.

U USŽ-u možda i najviše odlaze obitelji s djecom, a kako se preko noći sve promijenilo, govori i primjer škole “Poljana” koja je renovirana i opremljena, ali i zatvorena.

''Problem migracija se iz dana u dan povećava i mlade generacije samo odlaze jer ne vide ovdje perspektivu. U razgovoru s mladima mogao sam primijetiti da je glavni razlog zbog čega se odlučuju napustiti Unsko-sansku županiju, i BiH općenito, to što ne vide nikakvu perspektivu. Ljudi malo dobiju nadu u izbornim godinama, a onda kada to sve prođe, ne dogodi se ništa. Tako da je ljudima, posebno mladima, jednostavno dosta svega i ne žele više gubiti vrijeme'', riječi su Asima Karajića, ravnatelja Gimnazije u Velikoj Kladuši.

BiH hitno treba strategiju koja će zadržati ljude jer država koja zarađuje milijune zahvaljujući odlascima ljudi dugoročno nema nikakvu perspektivu, a u BiH se upravo takve stvari događaju.