BiH je stalo do slobodnog izlaska na otvoreno more
Međunarodni Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske 30. srpnja 1999. godine potpisali su predsjednici BiH i Hrvatske Alija Izetbegović i Franjo Tuđman i on i dalje predstavlja važeći pravni akt i to se odnosi i na slučaj Pelješki most, odnosno slobodni pristup BiH otvorenom moru, naglasili su u četvrtak iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99.
Kako su u priopćenju naveli, ovaj pravni akt prijelazno je ili privremeno rješenje do njegove konačne ratifikacije ili donošenja nekog novog obostrano prihvaćenog i ratificiranog ugovora dvije strane (BiH i Hrvatske) te bi svaki jednostrani akt bilo gradnje na ili ispod mora, pa i kopna, bio pravno ništavan i neobavezujući za BiH, a mora biti u tom statusu i za druge institucije, posebno Europsku uniju.
''Koliko je Hrvatskoj stalo do kopnenog povezivanja svojih teritorija, toliko je i BiH do slobodnog izlaska na otvoreno more i odbacivanja politike izolacionizma s bilo čije strane dolazila'', naglasili su iz ove asocijacije.
Nije samo riječ o trajnome utemeljenju i određenju granične crte na kopnu i moru između dva susjeda, već, kako navode, dosljedne primjene UN Konvencija o pravu mora iz 1982. (UNCLOS) (koju su potvrdile i Hrvatska i BiH) i koja ne dozvoljava da obalna država (Hrvatska) može odsjeći teritorijalno more druge obalne države (BiH) od otvorenoga mora.
''To znači, da BiH mora izravno zahtijevati ucrtavanje točno određene rute, odnosno koridora, koji će fizički spajati bh. vode s otvorenim morem, i da se međudržavnim ugovorom mora definirati postojanje, pozicija, propisna širina kao i pravni režim koridora ili plovnoga puta, kojim će se kretati sva plovila prema i iz BiH'', pojašnjeno je u priopćenju Kruga 99.
Smatraju i da je potrebno diplomatskom notom, a potom i odgovornom parlamentarnom raspravom utvrditi postupke i politiku, koja u ovom slučaju mora biti oslonjena i na odgovarajuće znanstvene uvide o međunarodnom pravu mora.
