BiH je prazna: Koliko nas zapravo ima?

Miloš Popović, istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Leidenu već godinama na društvenim mrežama Twitter i Instagram objavljuje zanimljive mape vezane ne samo za regiju, već i Europu i svijet. Sada je mapirao gustinu naseljenosti Bosne i Hercegovine i kako je zaključio zemlja izgleda prazna.

I zaista Bosansko Grahovo, Glamoč, Drvar, Bosanski Petrovac, Bihać, Kupres, Kalinovik, Foča, Ljubinje, Bileća, Trnovo, Rogatica, Goradžde, Han-Pijesak... izgledaju sablasno prazno, piše Buka.

Nitko se ne bavi statistikom odlaska

Ako se uzme u obzir da je mapa urađena na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, kada je u BiH stalno živjelo 3.531.159 stanovnika, može se samo nagađati kako bi ova mapa izgledala danas, 8 godina poslije, jer se ni jedna institucija u BiH ne bavi statistikom odlaska iz zemlje.

Zašto? Ako podaci ukazuju da odseljavanje raste, to automatski znači da ljudi nisu zadovoljni kvalitetom života, a to ni država, ni ljudi u vlasti, ne žele priznati.

Jedini podaci kojima raspolažemo o odlascima iz zemlje jesu oni Unije za održivi povratak i integracije u BiH. A ono su zastrašujući- od 2013. do danas našu zemlju je napustilo najmanje pola milijuna ljudi!

A odlaze svi - prvo su to bili povratnici, potom pojedinci, a posljednjih godina kompletne obitelji i mladi školovani ljudi.

''Izuzetno mi je teško govoriti o odlasku naših ljudi jer smo jako puno snage, energije i znanja uložili u sam proces povratka, ali i kompletno stanovništvo provodeći projekte kojima je cilj samozapošljavanje i ostanak na ovim prostorima. Podaci o 500. 0000 ljudi koji su otišli za osam godina su jako alarmantni, a mi sigurno nismo mogli obuhvatiti svaki odlazak'', rekla je za BUKU Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije.

Naglašava i kako bi se lokalne vlasti trebale približiti građanima, osjetiti njihove potrebe, a ne biti same sebi svrha, jer svima bi već trebalo biti jasno da ljudi ne idu samo iz materijalnih razloga.

''Konstantno čekanje na nešto bolje, koje se uporno ne događa, dovelo je ljude u stanje apatije i jedino rješenje vide u odlasku'', ne krije razočarenje Zukić izostankom, kako reakcije lokalnih zajednica, tako i viših instanci vlasti, uprkos brojnim apelima da se problemu odlaska mora posvetiti pozornost i dati dugoročna i učinkovita rješenja.

Jedinstveni registar

Profesor dr. Draško Marinković je ranije u intervjuu za BUKU rekao da za svaku ozbiljnu projekciju, plan i strategiju trebaju sve komponente, a posebno one o migracijama. Zato je predlagao uvođenje jedinstvenog registra stanovništva, koji bi obuhvatio i podatke o migrantima, tj. broj odseljenih i doseljenih i koji bi svima olakšao da brže dođemo do točnih podataka koliko nas zapravo ima.

''Registar stanovništva bi sadržavao sve osnovne podatke iz baza koje već imamo, kao što je IDDEEA, registar zdravstvenih kartona, registar poreskih obveznika, registar umirovljenika, školske populacije, studenata i podatke vitalne statistike (rođeni, umrli, sklopljeni brakovi) itd., čime bi stvorili jedinstvenu bazu podataka na koju bi se još dodale informacije kada se netko odseljava ili useljava u našu zemlju. Ali to nije prihvaćeno, zašto ne znam, ali valjda mnogima odgovara da tapkamo u mraku, da govorimo o brojkama kako kome odgovara'', naglasio je Marinković i ukazao na još jedan problem, na koji ukazuje i mapa koju je uradio Popović, a to je prostorni razmještaj našeg stanovništva.

''Dakle, mi se prostorno praznimo, a to ovdje u gradu Banjoj Luci možda na prvi pogled ni ne osjetimo, ali kada odete u okolinu, do manjih mjesta, pogotovo ruralnih sredina, pa vidite zatvorene kapije, noću ugašena svjetla u kućama, onda se zapitate koliko nas zapravo ima'', zaključio je Marinković.