BiH je nedovršena država s koruptivnim elitama, a glasači ih stalno biraju

Europska unija trebala bi biti otvorenija prema nestabilnim državama na Balkanu kako one ne bi dospjele pod još veći utjecaj Rusije, piše u petak ljubljansko Delo, ocjenjujući da bi europska perspektiva država u regiji koje još nisu ušle u EU trebala biti konkretnija.

Posvetiti se Zapadnom Balkanu

Izjava predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera da u idućih pet godina neće biti širenja EU-a odrazila se u ponovnom buđenju ratne retorike iz 90-ih godina, te u opadanju interesa za ulazak u EU, kako među političkom elitom tako i kod običnim građanima, ocjenjuje vodeći slovenski list, koji se poziva na slovenske analitičare.

"Zapadnom Balkanu treba posvetiti više pozornosti ako se ne želi da on padne pod još veći utjecaj Rusije", prenosi Hina pisanje slovenskog list, koji dodaje da se pozornost treba usmjeriti prema BiH i srpskom entitetu u toj državi, te prema Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, gdje su ruski utjecaji već prisutni.

Balkan neće biti na listi prioriteta Donalda Trumpa, što je možda dobro za Putina, ali ne i za Srbiju kojoj politika prividnog održavanja ravnoteže prema EU-u i Rusiji "ne jamči stabilnost". Rusija na Balkanu ima svoje interese i "povećava svoj utjecaj na balkanske narode, što ne znači automatski i da je to prijetnja SAD-u i europskim državama", navodi list.

Trump neće ''paziti Balkan kao Hillary''

Potezi EU-a na Balkanu u zadnjih su 25 godina bili usklađeni sa strategijom NATO saveza i SAD-a, no pad moći Amerike zbog ekonomske krize uzrokovao je probleme u Europskoj uniji i njenim odnosima s balkanskim državama.

Trump Balkanu neće posvećivati onoliko pozornosti koliko bi to bio slučaj da je pobijedila na predsjedničkim izborima Hillary Clinton, ali će NATO vjerojatno i dalje biti spreman na intervenciju "ako bi trebalo spriječiti međuetničke sukobe", piše Delo.

Što se tiče Srbije problem je, kako ocjenjuju analitičari, u tome što je ona "u vlasništvu" premijera Aleksandra Vučića, te uske skupine njegovih ljudi u stranci i izvan nje, ali bez jake opozicije koja bi nakon izbora mogla zajamčiti formiranje stabilne i jake vlade koja bi provela "nepopularne reforme".

Daytonom diktiran mir

S druge strane, navodi list, u BiH je problem što je to s obzirom na Daytonom diktirani mir "nedovršena država" s koruptivnim elitama i što glasači unatoč teškom stanju stalno glasuju za "nacionalne stranke" koje ne donose napredak.

U Makedoniji nema stabilne vlade nakon izbora koja bi trebala biti široka koalicija koja bi se posvetila sporu s Grčkom.

Kada se radi o Crnoj Gori, analitičari, po navodima lista, ocjenjuju da su u njoj državne ustanove još uvijek "prepletene s korupcijom i kriminalom" i da su se birači na ovogodišnjim izborima unatoč tome odlučili "za kontinuitet, a ne za promjene".

No, Crnu Goru očekuje konačna ratifikaciju protokola o pristupanju NATO savezu čime će, kako se navodi, ta država postati "paradni konj" procesa širenja Europske unije na Balkan.

Europska unija proteklih je 20 godina za Balkan bila "mrkva" za ostvarivanje američkih interesa, navodi slovenski list u analizi stanja na zapadnom Balkanu.