BiH dvogledom ispratila Boeing koji je digao Europu na noge

Bosna i Hercegovina, najvjerojatnije, jedina je zemlja koja kroz svoj zračni prostor, vojnim zrakoplovstvom ili sa zemlje putem protuzračne obrane, nije ispratila Boeing 747 koji je letio iz New Yorka do Tel Aviva u Izraelu, a u kojem se prema anonimnoj dojavi nalazila bomba.

Na svu sreću, nakon slijetanja ovog aviona u Izrael, ispostavilo se da je dojava bila lažna, međutim tijekom tog incidenta, koji je trajao nekoliko sati i koji je u zrak podigao borbene avione europskih zemlja, na površinu su isplivali svi nedostaci BiH, njenih Oružanih snaga i uopće obrane u cjelini, koja u ovom slučaju nije ni postojala.

Naime, kako pišu strani mediji, nakon što je stigla dojava da se u putničkom zrakoplovu koji je poletio iz New Yorka nalazi bomba, prvo su reagirali Francuzi, čija je vojska odmah podigla svoje borbene zrakoplove i do granice sa Švicarskom ispratila boeing 747, gdje su ga "preuzeli" švicarski FA-18 i pratili sve do ulaska u Italiju.

Bez zrakoplova i sporazuma

U tom trenutku, po naređenju nadležnog NATO stožera, smještenog u Španjolsku borbene zrakoplove digla je Hrvatska i sa dva MiG-a 21 pratila zrakoplov kroz svoj zračni prostor, sve do granice sa BiH između Gradiške i Slavonskog Broda, čiji zračni prostor nitko ne štiti, jer, osim helikoptera, Oružane snage BiH nemaju borbenih zrakoplova, protuzračnu obranu, niti sa zemljama iz regije ili s NATO-om imaju sporazume o kontroli zračnog prostora.

Nakon što je bez ikakve pratnje Boeing 747 preletio BiH, izašao nedaleko od Zvornika, na izlazu iz zemlje dočekali su ga lovci MiG 29 Vojske Srbije, koji su ga pratili do izlaska iz zračnog prostora ove zemlje, a dalje su ga preuzimale ostala vojna zrakoplovstva koje su ga pratile sve do slijetanja u Tel Aviv, gdje se ispostavilo da je dojava, na svu sreću, bila lažna.

Boris Jerinić, zamjenik ministra obrane BiH, potvrdio je za Nezavisne novine da BiH nema vojnu zaštitu svog zračnog prostora i da vojni zrakoplovi zemalja regije ne mogu ulaziti u zračni prostor BiH.

"O tom incidentu će se vjerojatno unutar BiH i sektora obrane pričati neko vrijeme, pokušati naći rješenje, a što će biti od svega – vidjet ćemo", rekao je Jerinić.

Incident ignoriran, nadležnosti se ne znaju

Kao što se i očekivalo, ovaj incident u BiH nikoga nije potresao, a još jednom se ispostavilo da se ne zna tko što radi, što je čija nadležnost niti kakve su procedure u ovakvim slučajevima.

U Direkciji za civilno zrakoplovstvo (BHDCA), gdje postoji Odjel za sigurnost, rekli su za Nezavisne novine da je ovaj odjel nadležan pratiti međunarodne standarde i preporučenu praksu iz oblasti zrakoplovne sigurnosti, vrši njenu primjenu u domaće zakonodavstvo te da izrađuje nacionalni program sigurnosti i prati njegovu primjenu.

"U ovom slučaju nikakvu informaciju nismo dobili. Vjerojatno će naknadno operator zrakoplovstva uputiti neku instrukciju, neko obavještenje međunarodnim organizacijama za civilno zrakoplovstvo", rekli su u BHDCA.

U ovoj direkciji su uputili na Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), gdje su samo kratko rekli da je avion tipa Boeing 747, kompanije EL AL, na letu New York - Tel Aviv, sve vrijeme leta kroz zračni prostor BiH letio na visini iznad 10.000 metara.

"Kontrolori zračnog prometa BHANSA nisu imali kontakt s posadom, ali su, prema važećim procedurama za ovakve situacije, poduzeli potrebne aktivnosti i bili spremni asistirati u slučaju ulaska zrakoplova u svoju zonu odgovornosti", rekli su u BHANSA.

Kome će pripasti nebo iznad BiH?

Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema kapaciteta, ni ljudskog ni financijskog, da ulaže i osposobljava vojno zrakoplovstvo, ali bez obzira na to njen zračni prostor netko će morati kontrolirati. Po svemu sudeći, ta "čast" najvjerojatnije će pripasti Hrvatskoj, koja je na pragu toga da, pored BiH, svojim lovcima nadlijeće iznad Crne Gore i čuva njihov zračni prostor.

O zaštiti neba iznad zemalja članica Jadranske povelje (Hrvatska, Albanija, BiH, Crna Gora, Makedonija) u prethodnim godinama, pod pokroviteljstvom NATO-a, održano je nekoliko sastanaka, što službenih, što neslužbenih, a 2011. godine ministri obrane ovih pet zemalja dogovorili su da se napravi studija nadzora zračnog prostora, tzv. BRAAD studija.

O ovoj studiji, koja košta 199.999,98 eura i koju su solidarno platile zemlje članice Jadranske povelje, nemoguće je dobiti bilo kakvu službenu informaciju.

Međutim, neslužbene informacije govore da bi na osnovu te studije Crna Gora, BiH i Makedonija mogle nabaviti tri promatračka zrakoplova.