BiH bi već 2021. mogla biti članica NATO-a

Brigadni general Giselle Wilz, zapovjednica stožera NATO-a u Sarajevu, u intervjuu za "Dnevni avaz" kazala je da BiH dobro napreduje ka punopravnom članstvu u ovom vojno-političkom savezu, ali da ne može predvidjeti točan datum ili godinu kada će BiH to i postati, jer trajanje tog puta za svaku državu članicu bili je drugačije.

Prema njenim riječima, od aktivacije MAP-a do članstva može proći od pet do deset godina, što znači da bi, ako ove godine ostvarimo taj napredak, naša zemlja već 2021. mogla biti članica Saveza.

''NATO nikada ne daje precizna vremenska predviđanja. Ako pogledate posljednjih pet-šest članica koje su prošle kroz isti proces, vidjet ćete da se, nakon aktiviranja Akcijskog plana za članstvo (MAP), potrebno vrijeme razlikuje i kreće se od pet do deset godina. Tempo kojim će vaša zemlja ići naprijed ka NATO-u u potpunosti ovisi o vama. Kada se MAP aktivira, rad Ministarstva obrane BiH i ostalih institucija pratit će se intenzivnije. Razmatrat će se jesu li spremni ispuniti i druge standarde i zahtjeve. Tek kada se MAP aktivira, moći ćemo razgovarati o našim procjenama koliko će godina biti potrebno da BiH dobije poziv za članstvo u NATO-u'', kazala je Wilz.

Navela je kako integracijski proces BiH u NATO uključuje modernizaciju Oružanih snaga (OS) BiH te provođenje značajnih i potrebnih strukturalnih reformi. Da bi se stvorile istinski sposobne i održive Oružane snage, potrebne su daljnje promjene i poboljšanja.

''Uz ovo pitanje, važno je još jedno, a to je Pregled obrane. Dogovoreni, ostvariv i provediv Pregled obrane od krucijalne je važnosti za BiH i njene Oružane snage. Na taj način BiH će moći uskladiti svoje obrambene potrebe s ekonomskim resursima. Pozdravljamo intenzivne napore domaćih institucija u ovom smislu i, kao i uvijek, stojimo na raspolaganju da podržimo daljnji dijalog i suradnju kako bi se krenulo naprijed u vezi s ovim. Što se tiče širih reformi u bh. društvu, kada se aktivira MAP, on će dati okvir i mehanizam za reforme na državnom nivou kako bi zemlje aspiranti živjele u skladu temeljnim principima organizacije, a to su demokratija, individualne slobode i vladavina L prava. U slučaju BiH, taj proces unaprijedit će način na koji će vlast štititi svoje građane'', rekla je Wilz.