BH pravosuđe i migranti izmakli kontroli

Zahtjev za sazivanje hitne sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnesen je danas, potvrđeno je za N1.

Kako piše u Zahtjevu uz potpise 14 zastupnika državnog Parlamenta, oni zahtijevaju da se sazove hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na kojoj bi se razmatrale dvije točke dnevnog reda: aktuelna situacija u pravosudnim institucijama s akcentom na obveze iz preporuka Europskog povjerenstva te Informacija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu s osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona.

Jedan od potpisnika Zahtjeva za sazivanje sjednice Saša Magazinović je kazao da su problemi u funkcioniranju pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme poprimili i pažnju međunarodne zajednice.

''U mišljenju Europskog povjerenstva o zahtjevu BiH za članstvo u EU poseban segment preporuka se odnosi na reforme u ovoj oblasti'', navodi se u Zahtjevu.

''Mi, dole potpisane zastupnice i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH vjerujemo da pravosuđe treba biti politički neovisno, ali ne i nedodirljivo. Ovo ističemo zbog potpunog odsustva povjerenja građana i građanki, smatrajući da bi efikasnije pravosuđe, oslobođeno političkog uticaja i odgovorno primarno prema građanima i njihovoj potrebi da žive u sredini gdje vladavina prava nije upitna, trebalo igrati ključnu ulogu u napretku društva u cjelini.

Nikakva blokada rada Parlamenta, bez obzira na razlog, ne smije biti prepreka da se u ovom trenutku sazove hitna sjednica na kojoj će biti jasno da ni među političarima, jednako kao ni među nositeljima pravosudnih funkcija, nisu svi isti. Najviše zakonodavno tijelo ima pravo, ali i obvezu da raspravlja o ovom, za društvo u cjelini, veoma važnom pitanju, te donese odgovarajuće zaključke.

Nedavni slučaj za koji se vezuje predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je samo jedan od povoda za sazivanje hitne sjednice. Brojni su primjeri neefikasnosti, pogodovanja, politički usmjerenih procesa i drugih nepravilnosti koji su povjerenje u pravosuđe sveli na najnižu razinu ikada'', piše u obrazloženju Zahtjeva koji je potpisalo 14 zastupnika u ovom Domu.

Kako se dalje navodi u tekstu, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s trendom povećanog priliva migranata/izbjeglica, a što je posebno vidljivo u prvim mjesecima tekuće godine, s tendencijom izrazitog povećanja u idućem razdoblju.

''Ruta kretanja migranata kroz Bosnu i Hercegovinu, u najvećoj mjeri, završava u Unsko-sanskom kantonu, u gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši, gdje su spontano i iz nužde formirani privremeni prihvatni centri.

Zbog eskalacije ove humanitarne krize, narušene sigurnosne situacije i povećanog rizika od narušavanja zdravstvenog stanja, radi normalizacije, upravljanja i kontrole kretanja i boravka migranata, Gradsko vijeće Grada Bihaća usvojilo je zaključke kojima se traži hitno djelovanje i postupanje nadležnih institucija i organa Bosne i Hercegovine. Također, Vlada Unsko-sanskog kantona, nezadovoljna dosadašnjim odnosom nadležnih državnih izvršnih vlasti prema postojećoj migracijskoj situaciji u Unsko –sanskom kantonu, a naročito nedjelotvornim radom Koordinacijskog tijela za pitanja migracija u Bosni i Hercegovini, traži hitno efikasno djelovanje istog, radi primjene Zakona o azilu i Zakona o strancima, zatvaranja migrantske rute prema sjeverozapadnom dijelu naše države, kao i ravnomjernog raspoređivanja migranata po teritoriju cijele države.

Unsko-sanski kanton, a posebno gradovi Bihać i Velika Kladuša, zbog masovnog priliva i dužeg boravka migranata već duže vrijeme ne mogu normalno funkcionirati što se mora sanirati hitnom intervencijom institucija i organa koji čine sistem kontrole i upravljanja migracijama u Bosni i Hercegovini.

Sve češći obračuni migranata i drugi oblici narušavanja sigurnosne situacije traže hitnu reakciju institucija, a Parlament Bosne i Hercegovine ima obvezu da u skladu sa svojim ovlastima raspravlja o ovom pitanju i da svoj doprinos konkretnom djelovanju državnih institucija'', piše u Zahtjevu koji su potpisali Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Branislav Borenović, Dragan Mektić, Jasmin Emrić, Nada Mladina, Damir Arnaut, Predrag Kojović, Edita Đapo, Enver Bijedić, Mira Pekić, Mirsad Kukić, Aida Baručija i Mirjana Marinković - Lepić