Bez značajnijeg napretka u reformi javne uprave u BiH

Neučinkovita javna uprava i dalje je rak rana bh. društva. Njena reforma je još na čekanju. Nije smanjen ogroman birokratski aparat, niti su u potpunosti promijenjene komplicirane administrativne procedure. Među entitetima nema dogovora ni o ovom pitanju, zbog čega, između ostalog, strani donatori povlače milijune maraka sredstava namijenjenih reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini.

Od šaltera do šaltera. Od ureda do ureda. I tako u krug. Za većinu građana u Bosni i Hercegovini ovako izgleda procedura za pribavljanje različitih dokumenata.

Zadatak EU

“Završavala sam papire da predam za mirovinu. Otišla sam u PIO da predam, pa su me onda poslali ovdje da povadim dokumentaciju koja mi fali…

Sad idem u matični ured pa se opet vraćam… Šta ću, moram tako'', kaže jedna naša sugrađanka.

Reforma javne uprave godinama je jedan od prioritetnih zadataka koji Europska unija postavlja bh. vlastima, javlja BHRT.

Nema strategije

U Fondu za reformu javne uprave kažu da ima pomaka kroz implementaciju 26 projekata. No, ključni strateški okvir nedostaje. Zbog toga se i na dnevnom redu Upravnog odbora Fonda za reformu javne uprave našao i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za povrat neutrošenih sredstava Švedskoj i Danskoj. Riječ je o pet milijuna maraka.

''Već godinu i pol dana čekamo da Vlada Republike Srpske usvoji strateški okvir za reformu javne uprave, kao jedan od uvjeta da bi donatori dali sredstva, i mnogo više sredstava nego do sada. Ali oni traže jednostavnu politiku zasnovanu na dokazima, ne na ispraznoj retorici ili na nečemu što često slušamo od političkih lidera'', kaže koordinator za reformu javne uprave u BiH Dragan Ćuzulan.

Obuke na računalima

Ćuzulan, kao posljednji primjer, navodi odluku Vlade Republike Srpske da za projekat E-beba izdvoji 800 tisuća maraka. Kaže, sredstva su izdvojena iz entiteta, iako u Fondu za reformu javne uprave ima dovoljno novca za financiranje projekata.

Nije problem strategija, nego princip rada, kaže ministar uprave i lokalne samouprave RS Lejla Rešić.

''Mene nisu uspjeli uvjeriti da je reforma javne uprave samo obuka na računalima. Priča da je neko želio da financira projekte Republike Srpske iz tog Fonda i da se moglo, je zaista samo priča, jer bilo koji projekat za koji smo mi aplicirali, nismo dobili suglasnost'', kaže Rešić.

Povlačenje donatora trebalo bi da bude crveni alarm za donositelje odluka u Bosni i Hercegovini da odlučnije i brže krenu u proces implementacije reformi, poručuju iz Vijeća stranih investitora u BiH.

Bez političke volje

''Skoro deset godina od započinjanja administrativnih reformi, građani BiH nemaju utisak da se u sustavu javne uprave postiže značajniji napredak, kao ni da uprava postaje učinkovitija, odgovornija, pristupačnija, efektivnija i transparentnija. Također, ni percepcija poduzetnika i investitora koji posluju u BiH nije drugačija'', stoji u priopćenju.

Nedostatak političke volje guši sve reformske procese, pa i u ovom slučaju, smatraju u organizaciji Transparency International. Povlačenje donatora, kažu, zato i ne bi trebalo da čudi, javlja BHRT.

''Svi ti reformski izazovi zahtijevaju jasno definirane javne politike iza kojih postoji jasna politička podrška, koju će potom moći profesionalci dalje da sprovode u radu. Mi zasad nemamo tih jasnih smjernica. Nalazi i preporuke se ponavljaju'', smatra Uglješa Vuković iz TI u BiH.

U Akcijskom planu za realizaciju prioriteta iz analitičkog izvještaja Europske komisije, među 729 mjera koje treba sprovesti u djelo, a u 115 prioriteta, navedeno je da će vlasti usvojiti cjelodržavne strategije i akcijske planove za reformu javne uprave. Uz lakše administrativne procedure, reforma javne uprave podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih u administraciji i unapređenje rada s ciljem smanjenja korupcije.