Bećirović za zakon o zabrani negiranja genocida

Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović smatra da je sasvim opravdan prijedlog 12 udruženja žrtava, koji su uputili pismo na adrese više od 1.000 domaćih i stranih dužnosnika u kojem traže donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i zločina. 

Također traže i poništavanja odlikovanja koje su vlasti entiteta Republika Srpska dodijelile Radovanu Karadžiću i drugim presuđenim ratnim zločincima. 

Bećirović je u razgovoru za Fenu kazao da je ranije predlagao u Parlamentu BiH, u Zastupničkom domu, da se obavi posebna rasprava putem koje bi došli do zaključka da se zaista prekine s odlikovanjima najokorjelijih ratnih zločinaca u BiH. 

''Osim toga, predlagao sam i poseban zakon o zabrani negiranja genocida, kao i zakon o dopunama Kaznenog zakona BiH, kojim bi se na zakonski način spriječilo i kaznilo svako javno odobravanje, poricanje ili teško umanjivanje zločina genocida. Zadnji put sam prijedlog zakona o dopunama Kaznenog zakona BiH koji tretira ovu problematiku predložio u svibnju 2017., podsjetio je Bećirović. 

Napominje da je taj prijedlog uradio zajedno s desetinama različitih udruženja, koja su zajedno s njim sudjelovale u izradi konačnog teksta. Taj prijedlog je dobio opću većinu, ali nije dobio entitetsku većinu iz manjeg bh. entiteta.

Zabranjuje se poricanje genocida

Bećirović podsjeća da je, između ostalog, u tom tekstu bilo predviđeno da se zabranjuje javno odobravanje, poricanje ili teško umanjenje zločina genocida. Dodaje da je tim zakonom bilo predviđeno da se zabranjuje distribuiranje materijala u cilju poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja zločina genocida. 

''Posebnim dijelom smo predvidjeli da se zabrani negiranje presuda Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i presuda Suda BiH'', kazao je Bećirović. 

On smatra da je, gotovo 25 godina nakon Daytona, jako važno da se najviši zakonodavni organ u BiH na vrlo jasan i principijelan način očituje u vezi s pitanjem kao što je počinjeni genocid nad Bošnjacima, kao i prema svim drugim ratnim zločinima u BiH. 

''Nažalost, živimo u zemlji u kojoj već 20 godina imamo, ja bih rekao, jednu koliziju između dva ideala – ideala mira i ideala pravde. Mir je uspostavljen krajem 1995. ali mi gotovo dvije i po decenije nemamo pravde. Mislim da je obaveza i međunarodne zajednice da pomogne da dođemo do minimuma pravde u BiH. Smatram da je pravda neophodan preduvjet za budućnost BiH i održivo pomirenje u našoj zemlji'', naveo je Bećirović. 

Smatra "da se nikada ne smijemo, ni umoriti ni obeshrabriti u potrazi za pravdom". 

''Zato želim reći da je prijedlog ovih udruženja sasvim opravdan i učinit ću sve što je u mojoj moći da u ovoj zemlji bude što više pravde i što više poštivanja međunarodnih normi i standarda. Već sada, osim pravosnažne presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću postoji čitav niz presuda koje je izrekao i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Sud BiH u kojim se jasno naznačavan o kojim imenima i prezimenima je riječ, ali se indirektno ili direktno govori i o zločinačkim politikama koje su ti zločinci predvodili i koje su provodili u BiH'', istaknuo je Bećirović.  

Procijeniti kada pokrenuti određene stvari

Najavio je da će, kao i do sada, obaviti niz konsultacija s predstavnicima raznih udruženja i zajedno s njima procijeniti kada i na koji način i u samom Domu naroda PSBiH, a i u Zastupničkom domu, pokrenuti određene stvari. 

''Očekujem da i međunarodna zajednica ima jedan drugačiji odnos prema presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Osim Parlamenta BiH imamo i instituciju visokog predstavnika u BiH, koji također ne mora i ne bi smio, prema tekstu Daytonskog mirovnog sporazuma, da bude u dubokom zimskom snu. I on bi trebao da radi svoj dio posla, onda kada vidimo da imamo na sceni destruktivne snage koje sprječavaju provedbu i Daytonskog sporazuma i međunarodnih konvencija koje su sastavni dio našeg ustavnog poretka'', zaključio je Bećirović. 

Podsjećanja radi, zastupnici 12 udruženja žrtava su na više od 1.000 domaćih i stranih adresa uputili pismo u kojem traže pravnu implementaciju presude Radovanu Karadžiću za genocid i zločine protiv čovječnosti, kroz donošenje Zakona o zabrani negiranja genocida i zločina. Također traže i poništavanja odlikovanja koje su vlasti entiteta Republika Srpska dodijelile Karadžiću i drugim presuđenim ratnim zločincima. 

 Kako su saopćili, pisma su upućena Uredu Visokog predstavnika, članicama Vijeća za implementaciju mira, zastupnicima i delegatima oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije. Pisma su poslana ponaosob svim članovima Evropskog parlamenta, te rukovodstvu Evropske komisije i Vijeća Evrope, Ujedinjenim nacijama i drugim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima ljudskih prava.