Bećirović u UN-u: Rezolucija o Srebrenici ispit za UN, nije prijetnja srpskom narodu

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović danas se obratio u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.

9 ciljeva rezolucije

''Pravomoćnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz povijesti čovječanstva. Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine. Nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici. Podsjećam, Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 milijuna transkripata sudskih procesa; 422.000 dokumenata; 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima, već je utvrđivao individualnu odgovornost. Bivši glavni tajnik UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Annan je u svom izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile ''grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene''. On je, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a. UN su napravile grešku 1995, ali ne smiju napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde'', rekao je Bećirović, prenosi N1.

U predloženom tekstu rezolucije o 11. srpnju, kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se, kaže Bećirović, na civilizacijske vrijednosti. Navodi 9 ključnih ciljeva rezolucije koje prenosimo u cjelosti:

1. Jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde

Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira, i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva, priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava, te kažnjavanja zločinaca, ali s fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.

2. Okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti

Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo uticati. Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće učiniti. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije.

3. Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji Zapadnog Balkana

Usvajanje ove rezolucije bi nesumnjivo dugoročno pomoglo i ohrabrilo proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine, kao i u regiji u cjelini.

4. Institucionalna zaštita naslijeđa sudova UN-a

Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju UN, ali i doprinosi da se zločin genocida više nikada ne ponovi. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida u Srebrenici.

5. Važna poruka i upozorenje čovječanstvu

Usvajanjem ove rezolucije poslali bismo važnu poruku čovječanstvu. UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima. Ruandu i Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne memorije čovječanstva.

6. Solidarnost s žrtvama, osuda zločinaca i sprječavanje negiranja genocida

Negiranjem počinjenog genocida u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojanstvo. Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu i pravdu.

Pročitajte još

Brnabić o rezoluciji o Srebrenici: Vrhunac pravnog nasilja, skandal i presedan

7. Afirmacija kulture sjećanja

Njegovanje kulture sjećanja treba da bude u funkciji poticanja procesa kritičkog suočavanja s prošlošću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja. Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja, kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.

8. Rezolucija je u funkciji dijaloga i izgradnje inkluzivnog društva

Obrazovanje javnosti, uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga, predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnih građana, spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.

9. Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida

Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu. Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za sve nas zajedno, za svijet koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida, podrška žrtvama, sprječavanje negiranja genocida i spremnost da zajedno radimo na prevenciji genocida.

Ispit za UN

Istaknuo je kako se ova rezolucija bazira na međunarodnom i nacionalnom pravu te podsjetio na pravne činjenice. Potom je naglasio:

''Veoma je važno da razbijemo lažnu propagandu koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod. Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, integralni su dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati. Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti. Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije. Genocid u Srebrenici, u srcu Europe, ne smije biti zaboravljen i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva. Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija.''

Naveo je kako je ovo veliki ispit i za UN.

''Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije, čiji su najviši sudovi već donijeli pravomoćne presude o genocidu u Srebrenici. Nadam se da će članice UN-a zaštititi međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva'', zaključio je Bećirović.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić se osvrnuo na tekst same rezolucije, javila je Fena.

''Ako pogledate tekst rezolucije, dubinski, čak i ovlaš, čak ni oni koji su odlučni da to učine, ne mogu pronaći nijedan argument koji smo slušali u medijima u vezi s ovom rezolucijom, a koji govore da je ova rezolucija usmjerena protiv određene zemlje, protiv određenih ljudi, protiv određene nacije.

To nije istina. U tekstu ove rezolucije nitko ne može naći ništa slično i takve stvari mogu reći samo oni koji ne misle dobro'' – rekao je Komšić.

''Poricanje je sijanje novog zla''

Dodao je da poricanje genocida, poricanje tog zla i usvajanje i prihvatanje tog poricanja sije novo sjeme zla za generacije koje dolaze.

''Sve što sam čuo u proteklih nekoliko dana od onih koji su napadali ovu rezoluciju, koji su protiv usvajanja ove rezolucije, bilo da se radi o onima koji su u BiH ili regiji zapadnog Balkana, ili koji žive širom svijeta, pa i ovdje u New Yorku, sve što sam čuo od njih navodi me na određeni zaključak: sve to što govore je poricanje genocida.

Moramo to tako reći. Možete to upakovati na ovaj ili onaj način, možete to predstaviti kako god želite, ali ako zagrebete po površini, odbijanje da podržite ovu rezoluciju znači podršku negiranju genocida. To znači poricanje uprkos presudama međunarodnih sudova. Laži vas nikada ne mogu izliječiti, bilo da se radi o braku, prijateljstvu ili bilo kojoj vrsti veze, laž nikada ne pomaže.

Istina je jedina koja pomaže. Istina mora voditi, a isto je i kada su u pitanju velika životna pitanja kao što je ovo pred nama. Samo istina nam može pomoći da se izliječimo. Neki možda ne odobravaju činjenicu da se genocid dogodio u Srebrenici, ali činjenica je da su Srebreničani sustavno ubijani zbog svoje vjere i etničke pripadnosti. Želio bih izraziti nadu da će rezolucija dobiti dovoljan broj glasova na Generalnoj skupštini UN- a i zahvaljujem svima vama koji ste javno podržali ovu rezoluciju. Zahvaljujem vam se ne kao član Predsjedništva BiH nego kao građanin BiH i u ime svog djeteta'' - zaključio je Komšić.