Azija može odahnuti, BiH poziva na mirno rješenje situacije oko Južnog kineskog mora
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH priopćenjem za javnost iznesen je stav BiH o sporu u Južnom kineskom moru.
"Bosna i Hercegovina izražava nadu da će spor o Južnom kineskom moru između Kine, Filipina i ostalih zemalja koje polažu prava na sporne otoke biti riješen diplomatskim sredstvima putem političkog dijaloga, konsultacija i pregovora između involviranih zemalja, u skladu sa normama međunarodnog prava i uz puno uvažavanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ekonomskih interesa involviranih zemalja, te da će presuda Stalnog arbitražnog suda u Haagu predstavljati podstrek za rješavanje spora", stoji u priopćenju.
Južno kinesko more ima strateški vojni značaj za Kinu, ali i za Filipine i Vijetnam koji su saveznici SAD.
Južno kinesko more (kineski ??, Nán Hai, "južno more", vijetnamski Bi?n Đông, "istočno more") je dio Kineskog mora i rubno more Tihog oceana u Aziji. Njegov dio su Tajlandski zaljev i Tonkinški zaljev.
Ovo more nalazi se između Kine, Indokineskog i Malajskog poluotoka kao i otoka Formoze (danas Tajvana, Luzona, Palawana i Bornea. Uz obale Južnog kineskog mora nalaze se Narodna Republika Kina, Republika Kina (Tajvan), Filipini, Malezija, Brunej, Indonezija, Singapur, Tajland, Kambodža i Vijetnam. Južno kinesko more Karimatskim prolazom povezano je sa Javanskim morem.
Između ostalih, u Južnom kineskom moru su otok Hainan te Spartly i Paracelski otoci. Oko ove dvije grupe otoka vode se teritorijalni sporovi između nekih država koje su na obalama ovog mora. Razlog sporovima je položaj ovih otoka uz glavni plovni put za opsrkbu Istočne Azije. Područja su bogata ribom, a pored toga pretpostavlja se da su na tom području bogata nalazišta nafte i zemnog plina.
Površina Južnog kineskog mora je 2.975.000 km², a najveća dubina mu je 5.016 m.
