Antiraketni štit u Europi doveden u pitanje

Prema dva vladina izvješća, jedan od glavnih programa američkog predsjednika Baracka Obame u oblasti obrane, antiraketni štit koji treba da zaštiti SAD i Europu od iranskog raketnog napada, suočen je s velikim kašnjenjima, premašivanjem troškova i kritičnim tehničkim problemima.

U izvješćima ministarstva obrane i kongresnih istražitelja dovodi se u pitanje program koji čini jezgro američkih planova o obrani Europe i predstavlja osjetljivo političko pitanje i u SAD-u i američko - ruskim odnosima.

Oni kažu da su se u proizvodnji javili tehnički problemi, da radari nisu dovoljno snažni, a senzori ne mogu da uoče razliku između bojevih glava i drugih objekata, navodi AP. Prvo izvješće, koji je sastavio Znanstveni obrambeni odbor, savjetodavna grupa ministarstva obrane, objavljen je krajem prošle godine, ali je prošao nezapaženo.

Drugo izvješće je sastavila kongresna nestranačka vladina kancelarija za odgovornost i objavljen je u petak.

Neki republikanci su iskoristili izvješća da potkrijepe svoje stanovište da je program osmišljen na brzinu samo da bi se umirila Rusija koja se oštro protivila planovima prethodne republikanske administracije i da se nije vodilo računa o tome da li će štit moći da funkcionira.

Američki antiraketni štit u Europi predstavlja sporno pitanje još od sredine prošlog desetljeća kada je predsjednik George Bush najavio planove o postavljanju presretača velikog dometa u srednjoj Europi sa ciljem zaštite od iranskih raketa. To je razgnjevilo Rusiju koja je smatrala da je prava svrha programa da bude protuteža njenim interkontinetalnim balističkim raketama i da osujeti njen program odvraćanja nuklearnog napada.

I neki demokrati su bili protiv, tvrdeći da se SAD kockaju s milijardama dolara trošeći ih na sumnjivu tehnologiju. Ubrzo nakon što je postao predsjednik 2009., Obama je unio izmjene u program kako bi poboljšao odnose s Moskvom. Njegovim planovima bili su predviđeni sporiji presretači koji bi bili usmjereni protiv iranskih raketa srednjeg dometa.

Presretači bi bili postupno unapređivani u četiri faze, a kulminaciju bi dostigli 2020. s novijim verzijama koje su još u razvoju i koje će, kako tvrdi administracija, moći da štite i Europu i SAD. U početnim fazama predviđeno je smještanje radara Egis na brodove i jednog snažnijeg radara u Turskoj. U kasnijim fazama, radari Egis bi bili smješteni u Rumunjskoj i Poljskoj.

Ovi planovi su podržani u Europi i NATO-u, a sporazumi o prihvatanju radara potpisani su u Poljskoj, Rumunjskoj i Turskoj. Obama tvrdi da će njegov sistem biti pouzdaniji od onog koji je planirao Bush zato što je novi plan zasnovan na testiranoj tehnologiji.