Ante Pavelić se vraća u BiH?

Novi zakon Španjolske može dovesti do izmještanja posmrtnih ostataka ustaških lidera. Ukoliko Španjolska usvoji novi zakon o povijesnom sjećanju, grobnice ustaških lidera iz Drugog svjetskog rata, Ante Pavelića i Vjekoslava Maks Luburića možda će morati biti izmještene na manje poznatoj lokaciji ili vraćeni u rodnu BiH.

Ukoliko španjolska Vlada lijevog centra usvoji najavljeni zakon o povijesnom sjećanju pripremljen u cilju suočavanja sa sjećanjem na građanski rat u Španjolskoj tridesetih godina prošlog stolje, grobnice hrvatskih profašističkih lidera iz Drugog svjetskog rata možda će morati biti izmješteni sa sadašnjih poznatih lokacija u Madridu i Valenciji.

Posmrtni ostaci ustaškog lidera Ante Pavelića nalaze se na groblju San Isidro u Madridu, dok su posmrtni ostaci Vjekoslava Maks Luburića pokopani na groblju Carcaixent u Valenciji.

Prema predloženom zakonu o povijesnom sjećanju, bit će izbrisana kaznena evidencija osoba osuđenih jer su se suprotstavili bivšem fašističkom režimu u Španjolskoj, a organizacije koje čuvaju sjećanje na diktatora Francisca Franka, kao što je Fondacija Francisco Franco, bit će zabranjene.

Španjolski portal Eldiario.es u ponedjeljak je objavio da usvajanje novog zakona može dovesti do izmještanja posmrtnih ostataka Pavelića i Lubrića na manje vidljivim mjestima ili u njihovoj rodnoj zemlji.

Pavelić i Luburić su rođeni u današnjoj Bosni i Hercegovini, koja je u vrijeme Drugog svjetskog rata bila dio Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Razlog za izmještanje njihovih posmrtnih ostataka je to što su njihovi grobovi mjesta za obilježavanje sjećanja desničara, pitanje kojim će se novi zakon baviti.

U lipnju, novi premijer Španjolske socijalist Pedro Sanchez izjavio je da grobnica bivšeg diktatora Franca treba biti izmještena iz velikog kompleksa Valle de los Caídos (Dolina palih), koji se nalazi kod Madrida.

U ovom se kompleksu, izgrađen od strane Francove Vlade, nalaze posmrtni ostaci oko 34.000 vojnika, i pripadnika fašističke falange i onih na republikanskoj strani, koji su se međusobno borili tijekom španjolskog građanskog rata.Novim je zakonom također predviđeno formiranje Komisije za istinu, koja bi istraživala zločine koje je počinila država u vrijeme kada se na njenom čelu nalazio Franco.

U devedesetim godinama i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je imao ideju da prebaci posmrtne ostatke Pavelića u Hrvatsku, zajedno sa posmrtnim ostacima bivšeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, koji je sahranjen u Beogradu, ali je rođen u Kumrovcu u sjevernoj Hrvatskoj.

Pavelić je 1945. godine pobjegao iz Hrvatske i sigurnost je našao u Argentini, gdje je nastavio svoje političke aktivnosti. U njega je 1957. godine u Buenos Airesu pucao srpski emigrant Blagoje Jovović, ali je Pavelić preživio atentat.

On zatim odlazi u prijateljsku Španjolsku, jer je imao dobre odnose sa Francovim režimom, gdje je 1959. godine, sa 70 godina starosti, preminuo.

Luburić se 1949. godine također preselio u Francovu Španjolsku i živio u Valenciji, gdje je vodio tiskaru u kojoj je objavljivao proustaške časopise.

Agenti Jugoslovenske Službe državne sigurnosti infiltrirali su se u njegovoj tiskari i 1969. godine ga ubili.