Akcijski plan pretvorili u akcijski nemar

Mali postotak institucija, uglavnom na državnoj razini, započeo je ispunjavanje obveza predviđenih iz Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019., navodi se u zaključku prvog monitoring Izvještaja Transparency Internationala (TI) o realizaciji Akcijskog plana tijekom prve godine, koje se trebaju realizirati nakon što je Vijeće ministara BiH na Prijedlog Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije 7. svibnja 2015. usvojilo navedenu strategiju.

''Analiza mjera koje se nalaze u fazi realizacije pokazuje da osim dinamike, niti sama kvaliteta implementacije nije na zadovoljavajućoj razini'', izjavila je na predstavljanju izvještaja izvršna direktorica TI Lejla Ibranović.

Navela je kako mjere razvijanja i usvajanja strateških dokumenata na nižim razinama vlasti, čiji je rok provedbe godinu dana nakon usvajanja Strategije, pokazuje da su tek tri županije (Sarajevska, Bosansko-podrinjska i Hercegbosanska) u potpunosti i na vrijeme ispunile tu obvezu iz Strategije, dok se dviježupanije nalaze u fazi realizacije te obveze iz Akcijskog plana.

''Još nisu formirana sva tijela na nižim razinama vlasti kao jedan od osnovnih preduvjeta za pripremu strateških dokumenata i njihovu implementaciju na nižim razinama vlasti'', dodala je Ibranović.

Samo je 19 institucija s državne razine, dostavilo Agenciji Izvještaje o realizaciji aktivnosti iz Akcijskog plana.

Također, pojedine mjere koje su provedene, nisu realizirane u skladu s najboljom praksom i međunarodnim obvezama BiH.

''Najogledniji primjer je usvajanje izmjena i dopuna Zakona o financiranju političkih stranaka, u koji je ugrađeno tek pet od devet preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), dok je u isto vrijeme propuštena prilika za suštinsko unapređenje transparentnosti i odgovornosti političkih stranaka'', rekla je program menadžerica Ivana Korajlić.

Nakon usvajanja Strategije nisu započete neke od najhitnijih mjera, a to su: analiza sadržaja svih zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH u svrhu identifikacije rješenja koja otežavaju pristup informacijama, unapređenje podzakonskih akata/pravilnika za podnošenje financijskih izvještaja političkih stranaka, uvođenje zakonske obveze za izradu planova integriteta za javne institucije u BiH.

''Posebno je problematično provođenje strateškog cilja koji se odnosi na unapređenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije, gdje od osam mjera predviđenih u prvoj godini realizacije niti jedna nije u potpunosti provedena'', kazala je Korajlić.

Dodala je kako je potrebno da Agencija analizira sve aktivnosti koje nisu u potpunosti realizirane tijekom prvih 12 mjeseci od usvajanje Strategije, te da dodatno inicira institucijama da su dužne izvršavati obveze kako bi se spriječio dodatni zaostatak u provedbi aktivnosti iz Strategije i Akcijskog plana za borbu protiv korupcije.