Akcijski plan - nemogući popis želja

Vijeće ministara BiH telefonski je usvojilo Akcijski plan za realizaciju prioriteta iz analitičkog izvještaja Europske komisije u kojem se navodi 729 mjera koje treba sprovesti u djelo i već sada je jasno da od tog posla neće biti ništa, posebno zato što se većina ovih mjera treba provesti tijekom iduće godine i što Republika Srpska, vrlo vjerovatno, neće sudjelovati u njegovoj realizaciji, prenose Nezavisne.

"Pitanje je uopće koje instrumente ima Vijeće  ministara za realizaciju toga i šta je to čime oni raspolažu. U ogromnoj mjeri to je nemoguće sprovesti i radi se o formalnom birokratskom ispunjavanju neke obaveze i to je praksa koja se radi već desetljećima. Znači, radimo sve da ništa ne uradimo", rekao je za "Nezavisne" Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci.

Poprilično ambiciozno, i to uglavnom u sljedećoj godini, Vijeće  ministara BiH predvidilo je donošenje novog Zakona o VSTS-u, Zakona o SIPA te Zakona o poštanskim uslugama.

Borba protiv kriminala i korupcije

Takođe, planom se dosta aktivnosti odnosi na borbu protiv kriminala i korupcije, uključujući i to da će vlasti provesti minimalno deset slučajeva organiziranog kriminala povezanog s gospodarskim kriminalom i korupcijom.

Akcijskim planom BiH planira i usvajanje novog Zakona o sudovima, kao i Zakona o javnom radio-televizijskom sistemu, a u njemu su i pojedine strategije i mjere koje bi trebale dovesti do reforme javne uprave. O ovim problemima u Bosni i Hercegovini se priča već godinama, međutim gotovo ništa nije urađeno, tako da prevladava mišljenje da Akcijski plan koji je usvojen neće biti proveden.

"I sam analitički izvještaj je bio pristrasan i nije uvažavao ustavnu strukturu BiH. Akcijski plan ne bi trebalo donositi bez suglasnosti entiteta, posebno zato što su mnoge politike u isključivoj nadležnosti entiteta. Ne postoji šansa da se takav akcijski plan srovede bez Republike Srpske", rekao je za "Nezavisne" Srđan Mazalica, zastupnik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član Odbora za europske integracije i regionalnu suradnju.

Inače, sam akcijski plan koji je usvojilo Vijeće ministara BiH u suštini sadrži mjere koje su proistekle iz analitičkog izvještaja Europske komisije, koji je sastavni dio Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da su ljudi iz SDS-a i PDP-a srušili mehanizam koordinacije, te da urušavaju ustavni poredak Republike Srpske. Naglasio je da je usvajanje spomenutog akcijskog plana očigledan dokaz izdaje srpskih nacionalnih interesa.

"Naša poruka je da taj akcijski plan za nas ne važi i pozivam Vladu RS da ga odbije. Ne može se praviti ovakav plan bez sudjelovanja svih razina vlasti. Zbog toga je i napravljen mehanizam koordinacije i zato je u tome trebala sudjelovati Vlada Srpske", rekao je Dodik, naglasivši da SDS i PDP nastavljaju svoj put izdaje srpskog nacionalnog interesa u BiH i pitajući se zašto je teško da se poštuje mehanizam koordinacije jer se ništa drugo i ne traži.

Predstava za javnost

Takođe, naglasio je da su mehanizam koordinacije usvojile sve razine vlasti pa i Vijeće ministara, istovremeno ističući da je Vijeće ministara BiH donjelo i mehanizam koordinacije na telefonskoj sjednici, ali da su ga onda morali mijenjati četiri ili pet puta.

Potpredsjednik Partije demokratskog progresa Igor Crnadak je kazao da Dodik samo glumi zabrinutost jer su za Akcijski plan zapravo glasali njegovi najbliži politički prijatelji, HDZ BiH, iz čega se vidi da je sve samo najobičnija predstava za javnost.

"Takođe, Vijeće ministara BiH održava telefonske sjednice jer SNSD upravo preko HDZ BiH onemogućava normalno održavanje sjednica, a ja u tom cirkusu nisam sudjelovao", naglasio je Crnadak.

Podsjećanja radi, u Mišljenju o zahtjevu za članstvo BiH u EU, koje je objavljeno krajem svibnja, a koje je interpretirano kako kome odgovara, Europska komisija navela je sve one stvari i reforme na kojima BiH u sljedećim godinama mora raditi. I pored toga što su mnogi izvještaj ocijenili kao pozitivan, suština je u tome da smo dobili otvorene kritike, prije svega na račun nefunkcioniranja državnih institucija, zatim da nismo ni blizu europskim standardima kada je u pitanju vladavina prava, ali da ključne reforme još nisu ni započete.

Ako se pažljivo iščita izvještaj EK lako je zaključiti, a s tim se slažu mnogi analitičari, da Bosna i Hercegovina još nije ispunila ni elementarne evropske kriterijume koji se odnose na funkcionalno pravosuđe, jednakost svih građana, ekonomsko napredovanje..., prenose Nezavisne.