Afganistan traži 3 milijarde eura godišnje

Afganistan je odlučan na summitu NATO-a u Chicagu ishoditi financijsku pomoć od 3 milijarde eura na godinu za svoje sigurnosne snage nakon povlačenja stranih postrojba potkraj 2014. te ističe da ne traži milodar. Afganistan jest i bit će na prvoj crti obrane od terorizma. Mi, Afganinstanci, žrtvovat ćemo se u borbi koja je međunarodna, rekao je Džavad Ludin, pomoćnik ministra vanjskih poslova.

Sjedinjene Države svrgnule su potkraj 2001. talibanski režim nakon terorističkih napada 11. rujna u potrazi za Osamom bin Ladenom kojemu su talibani pružili utočište. No talibanska pobuna nije suzbijena unatoč desetgodišnjoj nazočnosti 130.000 stranih vojnika, među kojima je i hrvatski kontingent, pod NATO-ovim zapovjedništvom i suradnji 352.000 afganistanskih vojnika i policajaca.

Ustanovljeno je da bi nakon 2014., tijekom deset godina, do 2024., međunarodna zajednica na čelu sa SAD-om, Europom i drugima, trebala izdvajati 3 milijarde eura na godinu za našu vojsku i druge sigurnosne snage, rekao je predsjednik Hamid Karzai u ožujku.

Neke zemlje članice oklijevaju financirati afganistanske snage strahujući da bi novac mogao biti utajen jer je korupcija u toj zemlji vrlo jaka.

Afganistan treba 400 milijuna eura na godinu za plaće vojnika, što je skroman iznos u odnosu na sadašnje troškove stranih vojnika. Tako SAD, koji ondje ima 100.000 ljudi, za tu svrhu troši 10 milijardi dolara na mjesec, a Francuska za 3.400 svojih vojnika izdvaja 400 milijuna eura svake godine.

U zamjenu za takvo ulaganje Kabul se obvezuje demokratizirati zemlju idućeg desetljeća i nastaviti rat protiv terorizma, kaže Ludin te ističe da je to partnerski odnos ravnopravnih, a ne humanitarna pomoć.

Brojni Afganistanci strahuju od povlačenja. Njih oko 30.000 zatražilo je u 2001. azil u razvijenim zemljama, što je rekordan broj, prema podacima UN-a. Tisuće se iseljavaju ilegalno.