Najviše mladih kriminalaca u Sarajevu

Tijekom prošle godine u BiH je osuđeno 116 maloljetnika, što je 21 više u odnosu na 2018.

Izrečeno je lani, dakle, 116 kaznenih sankcija, od čega 109 odgojnih mjera, te sedam kazni maloljetničkog zatvora, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

U 2019. godini tužilaštva u BiH riješila su 489 izvještaja za osobe mlađa od 18 godina, a što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 46 prijava. Od 489 prijavljenih, 21 su djevojčice.

Na kraju ih je optuženo 126, od čega četiri djevojčice, a osuđeno 116, od čega tri djevojčice.

Prema podacima MUP-a Srpske, tijekom prošle godine u Srpskoj je smanjen broj evidentiranih maloljetnika koji su se ogriješili o zakon.

"Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske je u toku 2019. godine evidentiralo 217 maloljetnih izvršitelja kaznenih djela, što je za 5,7 posto manje u odnosu na 2018. godinu", kazala je za "Nezavisne novine" Mirna Miljanović, načelnik Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a Srpske.

Na području Kantona Sarajevo lani je tužiteljstvima prijavljeno ukupno 69 maloljetnika.

Kako u svom izvještaju o radu ističu iz MUP-a KS, tijekom prošle godine evidentirana su 74 događaja s obilježjem kaznenog djela, u kojima je sudjelovalo 69 maloljetnih osoba, od čega je 21 (gotovo svaki treći) povratnik.

"U strukturi događaja s obilježjem kaznenog djela, u kojima su sudjelovale maloljetne osobe, najbrojnija su kaznena djela: teške ozljede, lake ozljede, razbojništva, posjedovanje i omogućavanje uživanja droga, krađe", naveli su iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Ovaj MUP je prošle godine maloljetnike teretio i za jedno ubojstvo, te dva pokušaja ubojstva. Gotovo 20 ih je osumnjičeno za nanošenje ozljeda, pet za nasilničko ponašanje, više od 10 za krađe, a osam za pljačke.

Psiholog Aleksandar Milić smatra da se djeca devijantno ponašaju zbog ranijih propusta, odnosno loših uvjeta odrastanja.

"U određenim uzrastima pojavljuju se potrebe djece da kupuju i troše... Počinju krasti, ulaziti u kriminal, piti te uzimati drogu. Sve je to povezano sa odgojnom zapuštenošću", rekao je Milić za "Nezavisne".

Prema njegovim riječima, u vlastitoj praksi uočio je da je uglavnom riječ o određenim psihičkim problemima, koje djeca negiraju i nisu ih svjesna.

"Ako im se servira da imaju problem, da nešto s njima nije u redu, to ima kontraefekte. Tako se ne radi. Tu dječicu treba promatrati putem aktivnosti, angažiranja. Nema sekcija ni sportskih aktivnosti i ta djeca su neangažirana i pasivna. Tamo gdje nema dobrih navika, njih zamjenjuju loše navike: nerad, boravak uz igrice, povezuju se s problematičnim osobama i grupama. Dakle, čitav je spektar pokazatelja da treba primarno pojačati preventivni rad s djecom", istakao je Milić.