Šesto mladih američkih vojnika krenulo na Bliski istok
Šest stotina većinom mladih vojnika iz vojne baze Fort Bragga u Sjevernoj Karolini krenulo je u utorak prema Bliskom istoku, kao dio skupine od 3500 američkih vojnika koji će se razmjestiti u toj regiji.
Kuvajt će im biti prva postaja, a krajnja odredišta su tajna.
Nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump naredio ubojstvo iranskog vojnog zapovjednika Kasema Sulejmanija, porastao je strah od novog sukoba na Bliskom istoku.
Američki vojnici i vojnikinje iz 82. padobranske divizije odlaze na Bliski istok u najvećem "brzom razmještaju" od potresa na Haitiju 2010. Brojnima od njih to će biti prva inozemna misija.
Trump je prošli tjedan rekao da je naredio ubojstvo Sulejmanija kako bi zaustavio, a ne započeo rat.
Unatoč iranskoj oštroj retorici, analitičari smatraju da će Iran izbjeći bilo koji konvencionalni sukob sa SAD-om i vjerojatno će se fokusirati na asimetrične napade poput sabotaže ili druge vojne aktivnosti.
Američki ministar obrane Mark Esper rekao je u utorak da SAD želi smanjiti napetosti s Iranom, ali i da je zemlja spremna okončati bilo koji rat koji započne.
"Ne tražimo rat s Iranom, ali smo ga spremni okončati", rekao je Esper. "Želimo vidjeti deeskalaciju situacije", dodao je.
Esper je u ponedjeljak rekao da američka vojska neće prekršiti ratne zakone napadima na iranska kulturna dobra, čime je zaprijetio američki predsjednik, prenosi Hina.
U utorak je poručio da je uvjeren da će im Trump "davati samo zakonite naredbe". "Ne kršimo ratne zakone", rekao je Esper.
I Trump je u utorak istaknuo da će poštivati međunarodno pravo i izbjegavati ciljanje kulturnih dobara u vojnim napadima, povukavši svoju raniju prijetnju.
U subotu je zaprijetio da će napasti 52 iranska cilja, uključujući lokacije važne za iransku kulturu te uzvratiti ako Iran napadne Amerikance ili američku imovinu kao odgovor na ubojstvo Sulejmanija.
Napadi na kulturna dobra smatraju se ratnim zločinom u međunarodnom pravu, uključujući rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koju je 2017. podržala Trumpova administracija i Hašku konvenciju o zaštiti kulturnih dobara iz 1954.
