Dan kad je gorio Mostar

Na današnji dan, 7. veljače, prije šest godina prosvjedi iz Tuzle, Zenice i Sarajeva preselili su se i u Mostar.

Nakon prosvjeda u Tuzli, koji su počeli 5. veljače, te nakon što su planula sjedišta županija te Predsjedništvo BiH u Sarajevu, i okupljanje na Španjolskom trgu u Mostaru završilo je paljenjem zgrada.

Planule su zgrade Vlade i Skupštine HNŽ-a, središnjice stranaka HDZ BiH i SDA te zgrada Gradske uprave i mostarska Vijećnica. Iako je većina okupljenih bila kivna na one na vlasti, dobar dio njih negodovao je prilikom razbijanja i paljenja koja su specijalci nijemo promatrali.

Šest godine kasnije, nije se puno toga promijenilo. Županijske i gradske institucije su obnovljene, a i stranke su sanirale posljedice bijesa te za to i dobile novčanu pomoć od Županije.

Prosvjedi su izrodili građanske plenume, no u njima je ubrzo nastao raskol, pa se njihov glas uskoro i zagubio, dok prosvjede još uvijek prati upitnik pozadine.

I tadašnji predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović je u Mostaru, nakon obilaska oštećenih zgrada u nedavnim prosvjedima, izjavio kako je doputovao u BiH dati potporu smirivanju stanja.

“Ovakve situacije (nedavni prosvjedi više gradova BiH) su pogodne za podmetanje niskih strasti, ja sam došao smirivati strasti”, istaknuo je Milanović, dodavši kako je došao “podignuti strasti za jednu drugu temu, a to je europska putanja BiH”.

“Ovo se možda ne ne bi dogodilo da je Europska unija imala koherentniju, jasniju politiku što želi u Bosni i Hercegovini”, rekao je Milanović o rušilačkim prosvjedima u BiH.

Po njegovim riječima, BiH treba što je prije moguće dobiti europsku perspektivu.

Ne spomenuvši izravno sarajevski atentat koji se dogodio 1914. godine, Milanović je kazao kako Europa “svjesno ili nesvjesno već 100 godina ne zna što će sa BiH” te je dodao kako “ne postoje šanse da se dogodi opet nešto tako dramatično sa globalnim posljedicama”, ali postoje šanse za loša događanja poput nedavnih nasilnih prosvjeda.

“Ova i ovakva zemlja (BiH) nema šansi ako ne počne brz postupak prilagođavanja europskim standardima. Ovo što BiH trenutačno ima nije ništa”, kazao je Milanović.

“Hvala Bogu što događanja u Mostaru nisu prešla u međunacionalni sukob, jer je taj grad prepun rana iz prošlosti i sigurno mu nijedna nova rana ne bi bila dobrodošla”, rekao je tada predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

Po njegovim riječima vrijeme će pokazati “tko je sve ovo organizirao i zašto je izabran baš Mostar”.

“Nikakav politički bod ne može biti opravdanje za ono što se događalo, tako da se realno nezadovoljstvo građana zloupotrijebi za piromanske akcije i rušilačke pohode”, kazao je Bevanda.

Policija Hercegovačko-neretvanske županije podnijela je tada županijskom Tužiteljstvu izvještaj protiv 43 osobe koja su sudjelovale u neredima u Mostaru.

Tadašnji glasnogovornik Uprave policije Srećko Bošnjak kaže da je izvještaj podnesen protiv 39 punoljetne i četiri maloljetne osobe, koja su osumnjičena da su počinila kaznena djela paljevine, nasilničko ponašanje, oštećenje tuđe stvari i napad na službene osobe u obavljanju poslova sigurnosti.

U izvještaju je navedeno 116 dokaza u vidu iskaza, svjedočenja, video-zapisa, fotografija i drugih vrsta dokaza.