Boravak u Njemačkoj odobren za 50.000 bh. državljana

Oko 50.000 građana BiH dobilo je dozvole za boravak u Njemačkoj u proteklih deset godina, pokazuju podaci koje je Vlada Njemačke poslala njemačkom Bundestagu kao odgovor na zastupničko pitanje.

Naime, kako je naglašeno u ovom odgovoru, u proteklih deset godina izdane su 17.434 nominalne dozvole za boravak državljanima BiH, pri čemu se, kako je objašnjeno, svaka nominalna dozvola može odnositi na više ljudi jer se dozvola vodi na nositelju zahtjeva.

205.000 nominalnih dozvola

Ako se pretpostavi da su među nositeljima uračunati i članovi obitelji, može se zaključiti da je ovim obuhvaćeno oko 50.000 državljana BiH, pišu Nezavisne. 

Što se tiče ostalih zemalja u regiji, izdano je oko 205.000 nominalnih dozvola, što bi moglo da znači da je zapadni Balkan napustilo više od pola milijuna građana, koji su svoj život nastavili u Njemačkoj.

Pročitajte još

Nadbiskup Vukšić: Iseljavanje stanovništva iz BiH se nastavlja, no državnu vlast to jedva da zanima

Za državljane Srbije izdano je 78.000 nominalnih dozvola, što bi moglo da znači da je iz Srbije u Njemačku trajno odselilo i do 250.000 ljudi, ne računajući samoproglašeno Kosovo, koje Njemačka statistički vodi odvojeno od Srbije. Za ljude sa samoproglašenog Kosova izdano je 65.600 nominalnih dozvola, što bi moglo da znači i više od 150.000 ljudi.

Za državljane Sjeverne Makedonije izdato je oko 25.000 nominalnih dozvola, a za državljane Albanije oko 18.000, što znači oko po 100.000 pojedinaca za ove dvije zemlje.

283.734 stanovnika

Stevo Pašalić, banjalučki demograf, za "Nezavisne novine" kaže da su, prema njegovim podacima, od 2014. do kraja 2022. iz BiH otišla 283.734 stanovnika, od čega oko polovice u zemlje EU.

Prema podacima do kojih je on došao, u ovom periodu je u Njemačku otišlo oko 80.000 stanovnika, što bi bilo gotovo 50 posto više od naše procjene ukupnog broja od 17.500 dozvola.

Od građana što su otišli u EU, on ističe da polovica ima privremene kratkoročne dozvole zbog kojih se i dalje računaju kao domicilno stanovništvo.

Pročitajte još

Iseljavanje iz BiH zaustavile bi veće plaće i novi poslovi

"Ako uzmemo sve podatke u obzir, uključujući i podatke o rođenima i umrlima, možemo stručno reći da je u BiH krajem 2022. godine u BiH živjelo 2,95 milijuna stanovnika, od čega je u Republici Srpskoj oko milijun stanovnika", rekao je on.

Prema njegovim riječima, kratkoročni pozitivni efekti su dotacije koje od migracije dolaze u BiH, ali su dugoročni efekti loši zbog odljeva stanovništva. Tvrdi da bi vlasti trebalo da pokrenu programe investiranja za dijasporu, koja bi dobila porezne i druge olakšice ako u otadžbini otvaraju poduzeća i zapošljavaju radnike.

Radna snaga

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ocjenjuje da je iz ovakvih podataka jasno da odlazak ljudi znači da će u BiH biti manje onih koji stvaraju novu vrijednost, čime su mogli doprinijeti stvaranju potencijala za novi rast.

"Ne postoji veći gubitak ni za ekonomiju ni za društvo od odlaska ovih i svih ostalih građana. Privremeno, u slučaju da nisu otišle baš kompletne porodice, to će generirati prilive od doznaka iz inozemstva za njihove preostale članove obitelji, ali i to je samo privremeno i ne može ni izbliza nadoknaditi gubitke", ističe Gavran za "Nezavisne novine".

Tanja Topić, banjalučka analitičarka, naglašava da će Njemačka imati velike koristi od ovih ljudi jer im pomaže da popune nedostatke radne snage, ali da je to očigledno veliki gubitak za BiH.

"Razumijemo interes države koja prima ove radnike, ali se postavlja pitanja interesa BiH. Ako je suditi po izostanku reakcija i sustavnih rješenja u zemlji, čini se da donositelje odluka u BiH nemaju ili ne pokazuju interes da zadrže vlastite građane u BiH", zaključuje Topić za "Nezavisne".