28 godina od noći kada je gorio simbol Sarajeva

Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog razdoblja u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, zapaljena je agresorskim granatiranjem na današnji dan prije 28 godina, javlja Anadolu Agency (AA).

Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. travnja 1896. godine i od tada je svjedok svih događaja u glavnom gradu BiH. Od tada simbol grada Sarajeva svjedoči svim događajima koji su duže od stoljeća zadesili Sarajevo.

Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.

Nakon toga postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. kolovoz 1992. godine zapaljena je, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH.

Njena unutrašnjost je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.

Rekonstrukcija Vijećnice je počela 1996. godine, a ponovo je obnovljena i svečano otvorena 9. svibnja 2014. godine.

Tijekom obnove, u svaku prostoriju Vijećnice ugrađen je i jedan stari dio koji je "preživio" požar prije 28 godina.

Tako se u holu na podu nalazi autentični dio kamena, oko kojeg je izliven novi pod. Na plafonu prostorije Gradskog vijeća komad je zida, oko kojeg su ponovo iscrtane iste šare.

Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Starom izgledu Vijećnice doprinijele su i brojne stvari koje su iz nje spašene i sačuvane, pa je tako najveći broj predmeta pronađen u Zagrebu i Beču u muzejima.

Iako je sve u njoj novo, Vijećnica i danas naprosto odiše razdobljem u kojem je i napravljena. U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti, za koje su napravljene prostorije sa posebnom temperaturom i vlažnosti za njihovo što bolje očuvanje.