Zbog nedostatka dokaza odbijena optužnica protiv Tahira Granića

Državni sud odbio je optužnicu protiv Tahira Granića jer dokazi ne potvrđuju navode iz optužnice, prema kojoj je bio optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Bugojna.

Prema rješenju koje je Sud dostavio Detektoru, Graniću se na teret stavljalo da je u svojstvu zapovjednika 307. brigade Armije BiH izdavao naredbe podređenim pripadnicima za izvođenje zatvorenika na prinudne radove na prve borbene linije, što je u konačnici za posljedicu imalo stradanje i ranjavanje određenog broja ratnih zarobljenika.

Bez potvrde 

Nakon detaljne analize, Sud je zaključio da materijalni i subjektivni dokazi Tužiteljstva ne potvrđuju navode optužnice, odnosno osnovanu sumnju da je Granić počinio krivično djelo na način kako je to ranije opisano.

Sud je ukazao da se među materijalnim dokazima, dostavljenim uz optužnicu, ne nalazi nijedna naredba koja je sačinjena ili potpisana od strane Granića ili 307. brigade, kojom se nalaže odvođenje zatvorenika na prinudne radove.

Pročitajte još

Ružna poruka Hrvatima Bugojna

"Sud primjećuje da jedini dokument koji se u tom smislu dovodi u vezu s osumnjičenim Granićem jest Redovni borbeni izvještaj zapovjednika 307. brigade broj 02/773-90 od 24. rujna 1993. godine, u kojem se konstatira da su s područja Gračkih podova pobjegla šestorica zatvorenika i odnijela naoružanje, gdje u potpisu stoji ime zapovjednika Granića, dok je dokument potpisan 'za' istoga od strane trećeg lica", navodi se u rješenju Suda BiH.

Ovaj dokument, kako se navodi, ni na koji način ne dokazuje da je Granić izvršio djelo iz optužnice, niti se na istom može temeljiti zaključak o postojanju osnovane sumnje da je počinio to djelo.

U objašnjenju se pojašnjava kako saslušani svjedoci nisu u izjavama naveli da se odvođenje zatvorenih ratnih zarobljenika događalo na osnovu Granićevih naredbi, odnosno zapovjednika 307. brigade.

Optužnice protiv Mlaće i Cikotića 

Optužnica protiv Granića podignuta je sredinom prosinca, a krajem istog mjeseca Sud je odbio optužnicu u odnosu na njega, dok je potvrdio protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića.

Mlaćo, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, i Cikotić, u svojstvu zapovjednika Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije BiH, optuženi su za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima.

Pročitajte još

Ubijanje Hrvata u Bugojnu: Potvrđena optužnica protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića

"Ono što Vijeće dodatno primjećuje, osumnjičenom se na teret stavlja da je inkriminirane radnje poduzeo u periodu od rujna do prosinca 1993. godine. Međutim, iz dostavljenih dokaza proizilazi da je osumnjičeni Granić dužnost zapovjednika 307. motorizovane brigade obavljao do 15. listopada 1993. godine, od kojeg dana je naredbom zapovjednika 3. korpusa postavljen na dužnost načelnika stožera OG Zapad", stoji u rješenju.

Sud je ukazao i kako je prilikom analize dokaznog materijala, koji se odnosi na stradanje dvije osobe i ranjavanje šest oštećenih osoba, utvrđeno da su ovakve posljedice nastupile prilikom izvođenja radova na lokalitetu Gornjeg Vakufa, izvan nadležnosti 307. brigade.

"Imajući u vidu sve prethodno navedeno, Sud cijeni da iz dokaza, priloženih uz optužnicu, ne proizilazi postojanje osnovane sumnje da je osumnjičeni Tahir Granić počinio krivično djelo na način kako mu je to Tužiteljstvo BiH stavilo na teret kroz činjenični supstrat optužnice", navodi se.

Državni sud je prošle godine, kao neosnovanu, odbio opužnicu koja je Milana Šimića i Gorana Josipovića teretila za zločine nad civilima srpske nacionalnosti 1994. na području Gradačca i Srebrenika.