Zabrinjavajuće statistike: Povećanje broja samoubojstava u BiH

Na području Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci ove godine evidentiran je 301 slučaj samoubojstva, od čega 154 u Federaciji BiH, 139 u Republici Srpskoj, a osam u Brčko distriktu.

Prema podacima entitetskog MUP-a, u Republici Srpskoj je u periodu od 1. siječnja od 31. kolovoza ove godine evidentirano 139 samoubojstva, od čega su 108 počinile osobe muškog, a 31 osoba ženskog spola.

Promatrano po spolnoj strukturi, slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je od 154 osobe koje su počinile samoubojstvo, 121 bio muškarac, a 33 žene.

Prema podacima Federalne uprave policije, na području ovog entiteta u kolovoza ove godine evidentno je smanjenje broja izvršenih samoubojstava za 5,56 posto u odnosu na usporedni mjesec 2016. godine, dok je u lipnja zabilježeno znatno povećanje broja samoubojstava, i to za 125 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Zabrinjavajući podaci

I u prvoj polovici 2017. godine zabilježeno je povećanje broja samoubojstava za 18 posto u odnosu na usporedni period 2016. godine.

Iz Policije Brčko distrikta BiH su potvrdili da je od početka godine na tom području evidentirano osam slučajeva samoubojstva, a svi počinitelji tog čina bili su muškarci.

Najčešći načini izvršenja samoubojstava u BiH su vješanjem i upotrebom vatrenog oružja, a bilo je i slučajeva, utapanja i trovanja i aktiviranja ručne bombe.

Prema riječima psihologa Đane Lončarice, ovi podaci su zabrinjavajući s obzirom na ukupan broj stanovnika u BiH.

Komentirajući podatak da muškarci češće izvršavaju samoubojstvo nego žene, Lončarica ističe da su, prema statistikama u svijetu, žene te koje češće pokušavaju izvršiti samoubojstvo, ali se muškarci odlučuju za najsmrtonosnije metode.

"To možemo objasniti time što se muškarci mnogo manje obraćaju za stručnu pomoć i dosta su zatvoreniji u svojoj komunikaciji. Ne možemo generalizirati, ali žene su otvorenije i karakteristično za žene je da imaju više bliskih kontakata sa prijateljima s kojima razmjenjuju svoje stanje, ali nekako i lakše pristupaju stručnoj pomoći, što je vrlo važno", objasnila je Lončarica.

Napomenula je da je u BiH i dalje izražena stigmatizacija, odnosno odbacivanje ljudi koji traže stručnu pomoć.

"Nekako se podrazumijeva da su muškarci jači spol kojima ne treba psihološka pomoć što, naravno, nije istina. Istina je čak i suprotna, što manje pričamo o svojim problemima, što manje imamo bliskih kontakata time smo više u riziku od obolijevanja i na kraju to dovodi do ovakvog jednog očajnog čina", istakla je Lončarica.

Posljedice ratnih trauma još uvijek su snažno prisutne u bh. društvu. A, kada su u pitanju "trauma i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), psihološko i kronološko vrijeme su dva potpuno određena pojma, što znači da "ono što je prije 20 godina bilo traumatično za pojedinca, to isto kao da se dogodilo jučer".

Najranjivije skupine

"Važno je biti osjetljiv za takve vrste problema. Prijetnja suicidom se uvijek mora uzeti vrlo ozbiljno i od članova porodice i od društva i stručnih ljudi. Što se prije tim ljudima pruži pomoć i što je ona adekvatnija, to je veća mogućnost da ne dođe do suicida koji je onda veliki potres za čitavu obitelj", savjetuje Lončarica.

Smatra da je društveni kontekst taj koji najčešće primora nekog emotivno labilnijeg pojedinca da digne ruku na sebe i da se suicid najčešće događa kod osoba kod kojih nisu prepoznati simptomi i psihičkih bolesti, koje nisu tretirane.

"Ljudi koji nemaju socijalnu i obiteljsku podršku, koji nemaju vanjsku podršku koja će im pomoći da se obrate za pomoć, su također ranjive skupine. Ljudi koji žive sami, koji su na rubu egzistencije, koji pate od nekih psihičkih poremećaja, sve su to neke okolnosti koje mogu pridonijeti", rekla je Lončarica.

Važno je prepoznati takve poremećaje i pružiti podršku onima kojima je to potrebno na način da ih se uputi stručnim osobama koje to mogu prepoznati i tretirati na vrijeme.

Obavezno tražiti stručnu pomoć

Lončarica savjetuje da je stručnu pomoć potrebno zatražiti kada dođe do velikih promjena u raspoloženju, do pojave depresije, izolacije, naglog gubitka tjelesne mase i slično, što bi se moglo spriječiti sveukupnim poboljšanjem kvalitete života.

"Svjesnost o vlastitim potrebama, kontakti koji nas ispunjavaju sa drugim ljudima, razgovori, otvorena komunikacija sa prijateljima, porodicom, bavljenje stvarima koje volimo, stvari su koje dovode do većeg kvaliteta života, većeg zadovoljstva. Kad se osjećamo sretnim, time su i naše misli drugačije", poručila je Lončarica.

U zemljama regije najveći broj samoubojstava u odnosu na broj stanovnika izvršen je u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. U Sloveniji godišnje na 100.000 stanovnika 21,4 osoba izvrši samoubojstvo, u Hrvatskoj, 17,5, a u Srbiji 17 osoba.

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Bosni i Hercegovini godišnje na 100.000 stanovnika šest izvrši samoubojstvo, što je znatno manje u odnosu na navedene zemlje.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svake godine oko 800.000 ljudi u svijetu oduzme sebi život, što znači da jedna osoba na svakih 40 sekundi digne ruku na sebe.