Put prema Foči, kroz kanjon rijeke Bistrice, građani istočnog dijela Republike Srpske sve češće nazivaju "klanac smrti". Unatoč činjenici da se u ovom dijelu proizvodi 90 posto električne energije Republike Srpske i podmiruje većina potreba za šumskim sortimentima, ulaganja u infrastrukturu minimalna su, a stanje cesta drastično ispod sigurnosnih standarda.
U prilogu BN TV-a koji govori o dionici od Istočnog Sarajeva do Foče i dalje prema Crnoj Gori, na prvim kilometrima, u mjestu Krupačke stijene, vidljivi su problemi s pukotinama i klizištima, navodno izazvanima eksploatacijom kamena i svakodnevnim miniranjima.
Iako je cesta kroz Trnovo u solidnom stanju, a preko Rogoja ljeti prohodna, zimi postaje rizična zbog izostanka treće trake na planinskom prijevoju, situacija se drastično pogoršava od Dobrog Polja prema Foči. Na toj dionici, u tunelu koji je krajem 2023. zbog odrona odnio život vozača kamiona, nadležni su uklonili dijelove konstrukcije, no i dalje prijeti opasnost da se tone zemlje i kamenja sruče na cestu.
"Od tog dijela pa sve do ulaska u Foču vozite na vlastiti rizik. Zemlja i stijene obrušavaju se doslovno na glave vozača i putnika", upozorava Ognjen Bodiroga, zastupnik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a. Dodaje da su nebriga entitetskih i lokalnih vlasti u posljednje tri godine odnijele brojne živote, a prometne nesreće su svakodnevne.
Posljednja žrtva je mlada liječnica iz Sarajeva koju je krajem srpnja ove godine, na ovom pravcu, usmrtila stijena koja se odronila na automobil. Nakon svake tragedije inspekcije izlaze na teren i zaključuju da nema odgovornosti institucija i poduzeća zaduženih za održavanje, uz obrazloženje da je riječ o specifičnoj konfiguraciji terena sklonog odronima.
Građani, međutim, pitaju utječe li na nestabilnost terena masovna sječa šuma, eksploatacija kamena te izgradnja nekoliko hidrocentrala na rijeci Bistrici, koja zbog radova dodatno sužava ionako uzak kolnik. "Je li normalno da se zbog izgradnje hidrocentrale, od koje koristi ima samo vlasnik, zatvori jedna traka na već uskoj cesti? U normalnoj zemlji to ne bi bilo prihvatljivo", poručuju Fočaci.
Kao rješenje vide blokadu ne samo ove, nego i drugih prometnica u Republici Srpskoj. "Mislim da je to jedini način da se ova vlast dozove pameti", kaže Bodiroga, prozivajući vlast zbog ulaganja u "kumovu zgradu" i kupovine kockarnice u Brčkom, dok se ljudi u Foči voze, kako kaže, "kozjim stazama".
"Maćehinski odnos aktualne vlasti prema Hercegovini izgleda ima za cilj raseljavanje naroda s ovih prostora. A upravo je taj narod najviše stradao i dao najviše za stvaranje Republike Srpske", dodaje.
Stanovnici Foče upozoravaju da ni ostali putni pravci nisu sigurniji, posebno onaj prema Crnoj Gori. Iako je dio dionice do graničnog prijelaza Šćepan Polje rekonstruiran, cesta se i dalje ubraja među najopasnije u Europi, o čemu svjedoče brojni spomenici uz cestu.
Unatoč rizicima, promet je frekventan, a domaći i strani turisti ovu rutu često biraju jer je najkraća veza između Sarajeva i Podgorice. Na pojedinim dijelovima, međutim, cesta više podsjeća na šumski put nego na magistralu. O mostu na granici, koji više liči na scenu iz kultnog filma "Ko to tamo peva" nego na službeni prijelaz, Fočaci kažu – priča je za neku drugu priliku.
Posebno ističu nejednaku raspodjelu ulaganja – dok se autoceste grade i uređuju u zapadnom dijelu Republike Srpske, istočni dio vozi se cestama iz vremena Josipa Broza, pa čak i Franje Josipa. "Da je pravedno – nije, ali činjenica je da je aktualna vlast na posljednjim izborima upravo ovdje dobila najveću podršku", zaključuju mještani.
