VIDEO | Djeca najčešće žrtve trgovine ljudima

Svake godine u Bosni i Hercegovini registrira se između 50 i 70 osoba, potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Djeca su žrtve u oko 90 posto slučajeva, a trgovci ljudima ih najčešće prisiljavaju na prosjačenje, krađe i prisilne brakove, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH.

Bijeg od surove stvarnosti Jana i Sanela pronalaze u Centru za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja "Otaharin" u Bijeljini.

"Ja često dolazim ovdje, već dugo vremena i ovdje čitam, idem u školu i ovdje mi je baš lijepo", kaže Jana.

"Ovdje svaki dan učimo, na Novu godinu smo kitili jelku, pravili pahuljice...", priča Sanela.

Problem prosjačenja

Svakodnevno se na ulicama Bijeljine mogu vidjeti djeca kоја prosjače. Uglavnom su zloupotrijebljeni od svojih roditelja i rodbine. Vrlo često završavaju u međunarodnim lancima trgovine, kažu u Centru "Otaharin" u Bijeljini.

Pročitajte još

Mostar: U dva mjeseca 55 osoba zatečeno u prosjačenju

Dragan Joković, direktor Centra za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja "Otaharin", kaže: ''"Naš dnevni centar jeste sama usluga koja preventivno djeluje, a koja pruža toj djeci i tim obiteljima određene usluge i podršku. Jer, zaista, vrijeme koje svakodnevno provode na ulici je za njih pogubno, za njihove mlade živote, onda mi ovdje pokušavamo malo da im pomognemo, malo da ih vratimo, malo da ima vratimo dostojanstvo i osmijeh".

Najveći broj slučajeva trgovine ljudima odnosi se na radnu eksploataciju, posebno na eksploataciju djece koja borave i rade na ulici, a u svrhu prisilnog prosjačenja ili činjenja krivičnih djela, kažu u resornom ministarstvu, javlja BHRT.

Traume

Samir Rizvo, pomoćnik ministra sigurnosti BiH, kaže: "Obzirom na količinu traume koju žrtve trgovine ljudima prođu i na sve patnje koje su doživjeli u tom procesu, nisu rijetki slučajevi da žrtve trgovine ljudima promijene iskaze i da se onda pred sudom ne može dokazati slučaj trgovine ljudima".

Centri za socijalni rad uspijevaju sustavno pružiti pomoć obiteljima koje zatim prestaju sa izvođenjem djece na ulice i sa prosjačenjem.

Mirsada Poturković iz JU Kantonalni centar za socijalni rad, ističe: "Jedan broj obitelji, nažalost, djecu organizirano uvodi u prosječanje i uglavnom se tu radi o obiteljima za koje kolege koje rade na terenu, dakle u mobilnom timu negdje prepoznaju elemente koji upućuju na sumnju u organizirano prosjačenje".

Nerealne brojke

Brojke o potencijalnim žrtvama vjerovatno ne odražavaju stvarni problem zbog nedovoljnog prijavljivanja i relativne nevidljivosti slučajeva.

"Naša organizacija je u protekle dvije godine zajedno sa partnerima radila na pružanju podrške sustavu kroz osnivanje mobilnih timova za identifikaciju potencijalnih žrtava u šest gradova širom Bosne i Hercegovine", kaže Adisa Redžić, projektni koordinator "World Visiona BiH"-

Programski koordinator "Save the Children" Aida Ivković navodi da je neophodna prevencija.

''A to je jačanje institucija sustava , da policija i centri za socijalni rad trebaju imati proaktivniju ulogu u smislu identifikacije i zaštite djece", kaže.

Aleksandra Marin Diklić, iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, kaže: "Moramo shvatiti da dijete koje prosi na ulici radi to za nekoga drugog, znači to je trgovina ljudima".

Pored sustavne podrške važno je podizanje svijesti kod šire javnosti, sugerirati i apelirati đanima da kada primijete djecu koja prosjače na ulici, bez obzira na to da li su sama ili u pratnji odrasle osobe da ne daju novac toj djeci jer na taj način samo potičemo ugrožavanje njihovih prava.