U FBiH se ne mogu uhititi pedofili koji dijele slike napravljene na AI

Kazneni zakoni Republike Srpske i Brčko distrikta predvidjeli su kazne i za razmjenu fotografija dječje pornografije "nepostojeće djece", kao što su one napravljene umjetnom inteligencijom (Artificial intelligence - AI), dok zakonodavstvom u FBiH nije predviđena mogućnost uhićenja, odnosno kažnjavanja takvih osoba.

Podsjetimo, desetine policija, uključujući i MUP Srpske, izvele su prije nekoliko dana akciju i uhitile 25 osoba širom svijeta, uključujući i Banjalučanina S.T., zbog sumnje da su distribuirale dječju pornografiju stvorenu na AI.

Novi izazov

Banjalučanin i ostali pali su u međunarodnoj akciji "Cumberlend" iza koje stoji Europol, odakle su poručili da je riječ o novom izazovu.

"Operacija 'Cumberlend' je jedan od prvih slučajeva koji uključuje materijal o seksualnom zlostavljanju djece generiran vještačkom inteligencijom, što je čini izuzetnim izazovom za istražitelje, posebno zbog nedostatka nacionalnog zakonodavstva koje se bavi ovim zločinima", naveli su iz Europola.

Postavlja se pitanje: kakvo je naše zakonodavstvo bi li S.T. bio uhićen u nekom od gradova u FBiH ili u Brčkom? Odgovor je sljedeći: Republika Srpska i Brčko distrikt, za razliku od Federacije BiH, kroz svoje kaznene zakone već imaju mehanizme da uhite i kazne one koji se drznu da razmjenjuju eksplicitne fotografije "nepostojećih" mališana napravljene virtualnim alatima.

Ivanka Marković, redovna profesorica krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Banjaluci, potvrđuje za "Nezavisne novine" da je ovo krivično djelo definirano u članu 175 Krivičnog zakona Republike Srpske.

Oštećen spolni integritet djeteta

"Dječja pornografija je materijal koji vizualno ili na drugi način prikazuje dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osobu koje izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom eksplicitnom i evidentnom seksualnom ponašanju ili koji prikazuje polne organe djece u seksualne svrhe", navela je Markovićeva, koja je autor ove odredbe u Krivičnom zakoniku Republike Srpske.

Na pitanje tko je u konkretnom slučaju oštećen, odnosno nad kim je počinjeno krivično djelo, ona pojašnjava da je oštećeni zapravo - spolni integritet djeteta.

"Oštećeni postoji. To je polni integritet djeteta. To je jedno veće dobro. Ne mora biti samo krivično djelo ako je pojedinac oštećen. Što je sa zaštitom životne sredine? Tko je tu oštećen? Mi smo digli zaštitu polnog integriteta djeteta na nivo općeg dobra, jer to i jeste opće dobro", pojašnjava Markovićeva za "Nezavisne novine".

I zakonodavci u Brčko distriktu su, na način gotovo identičan kao u Srpskoj, definirali pojam dječje pornografije.

U FBiH takve definicije nema

U FBiH, u Krivičnom zakonu, takve definicije nema. Zakonom u FBiH su, naime, tretirani samo oni koji zloupotrijebe stvarne maloljetnike.

"Tko dijete ili maloljetnika snimi radi izrade fotografija, audio-vizualnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadržaja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili rasparčava ili prikazuje takav materijal, kaznit će se zatvorom od jedne do pet godina", navodi se u Kaznenom zakonu FBiH.

Vlado Adamović, sarajevski odvjetnik, kaže u izjavi za "Nezavisne novine" da je zakon u Srpskoj u ovom dijelu rigorozniji i savršeniji.

"Razlika u krivičnim zakonima Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine ukazuje na to da je to krivično djelo u RS preciznije zakonski opisano i obuhvata neke radnje i izvršenja koja u Krivičnom zakonu FBiH ne postoje. Svrha je zaštititi djecu od iskorištavanja za pornografiju, a ovdje je to u zakonu u Srpskoj pametno napisano - i kad proizvedete sliku koja je pornografski materijal, vi zapravo iskorištavate djecu", rekao je Adamović za "Nezavisne novine".

Kada je riječ o spomenutoj akciji, Europol je priopćio da su podržali vlasti zemalja sudionika u velikoj borbi protiv seksualne eksploatacije djece koja je dovela do 25 uhićenja širom svijeta.

Slike maloljetnika generiranih AI

"Osumnjičeni su bili dio kriminalne grupe čiji su se članovi bavili distribucijom slika maloljetnika u potpunosti generiranih u AI", naveo je Europol.

Kako su naglasili, očekuje se još hapšenja u narednim nedjeljama, pošto je operacija i dalje u toku. Precizirali su da su identificirana 273 osumnjičena, od čega je 25 uhapšeno, a realizirana su i 33 pretresa kuća.

"Glavni osumnjičeni, danski državljanin koji je uhićen je u prosincu 2024. godine, vodio je onlajn platformu na kojoj je distribuirao materijal koji je proizveo AI. Nakon plaćanja na mreži, korisnici iz cijelog svijeta su mogli da dobiju lozinku za pristup platformi i gledanje djece koja su zlostavljana", istakao je Europol.