Tužiteljstvo šuti: U ladicama 850 zločinaca

Tužitelji iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske već više od deset godina pokazuju malo namjere da procesuiraju osumnjičene navedene u dokumentima koji su im proslijeđeni iz Haaškog tribunala.

Kako piše BIRN, Milenko Stanić izložen je velikom pritisku nakon što je nominiran na poziciju viceguvernera Centralne banke BiH 2016. godine.

Udruženje – Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa navelo je da se Stanićevo ime nalazi na popisu osumnjičenih za ratne zločine, koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) dostavio BiH prije nekoliko godina.

Ovaj dokument Tribunala, u koji je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) imala uvid, pokazuje da su haaški tužitelji još 1997. godine sumnjičili Stanića za ratne zločine.

''Dokazi su, po međunarodnim standardima, dovoljni kako bi se moglo zaključiti da je Milenko Stanić počinio ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava'', navodi se u podnesku iz Haaškog tužiteljstva.

25 specifičnih predmeta

Nakon pritiska javnosti, Stanić nije imenovan na poziciju u Centralnoj banci, ali protiv njega nikada nije podignuta optužnica.

Haaški sud je proslijedio tužiteljstvima u regiji 25 specifičnih predmeta, kao i veći broj dodatnih dokaza, ali najveći broj ovih istraga nije nastavljen. U nekim od slučajeva kada je i došlo do podizanja optužnice, suđenja su često završavala oslobađajućim presudama.

U pravnom nasljedniku MKSJ-a – Mehanizmu za međunarodne krivične tribunale – naveli su za BIRN da se procjenjuje da u BiH ima preko 3.000 osumnjičenih za ratne zločine, kao i više stotina otvorenih istraga u Srbiji i Hrvatskoj.

Nova Strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH pokazuje da postoji i veći broj istraga, s obzirom da se navodi 550 istraga s 4.500 osumnjičenih samo na državnoj razini.

Još 2005. godine, Haaški sud je prebacio nekoliko već podignutih optužnica tužiteljstvima u regiji. Ovi predmeti su procesuirani pred sudovima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Nakon toga, haaški tužitelji prebacili su, zbog zatvaranja Tribunala, predmete u kojima je istraga započeta ali nije dovršena. Ovi predmeti se nazivaju ''Kategorija 2''.

Između 2004. i 2009. godine, haaški tužitelji su 17 predmeta ''Kategorije '' sa 66 osumnjičenih prebacili u BiH, Hrvatsku i Srbiju. Istrage u 13 predmeta su prebačene u BiH, a po dva u Srbiju i Hrvatsku.

Za razliku od predmeta gdje su optužnice bile podignute u Haagu, koji su okončani, i predmeta ''Kategorije 2'', gdje je podignut određeni broj optužnica, jako je mali broj istraga pokrenut na osnovu velikog broja dokaza koji su dostavljeni iz Haaga.

Preko devet milijuna dokaza

Analiza BIRN-a pokazuje da tužitelji ne koriste adekvatno haaške dokaze kako bi optužili visokorangirane osobe.

Iz Mehanizma su za BIRN kazali da podržavaju tužiteljstva u reagiranju, ali prvenstveno s ''razvojem kapaciteta i ekspertskim znanjem''.

Mehanizam, također, ima jednog tužioca koji radi s tužiocima u regiji i osigurava pristup bazi podataka s preko devet milijuna dokaza.

''Za sada su tužitelji u regiji dobili preko milijun stranica dokaza, koje su mogli koristiti na suđenjima u regiji'', rekli su u Mehanizmu.

Pravni ekspert Ivan Jovanović smatra kako je jako teško ocijeniti koliko se dokaza iz Haaga koristi u istragama i optužnicama u regiji, jer je teško vršiti ocjenu ovih dokaza bez uvida.

Ipak, Jovanović je dodao da s haaškom bazom nekada nije lako raditi, s obzirom da se svjedocima moraju ukidati mjere zaštite.

''Ipak, kada znamo koliko podataka i dokaza ima u Haagu, sasvim sigurno možemo reći da dokaz u vezi sa zločinima na Kosovu ili s operacijom 'Oluja' u Hrvatskoj nisu dovoljno korišteni u regiji'', kazao je Jovanović.

Šutnja tužiteljstva

Bošnjački časnik za suradnju s Tribunalom Amir Ahmić rekao je da su tužiteljima u BiH dostavljeni dokazi koji impliciraju preko 850 osoba za ratne zločine.

''Ne mogu da shvatim zašto tužiteljstvo ne može da kaže – 'od tog broja, podigli smo ovoliko optužnica, obustavili ovoliko istraga'. Zašto ne poštuju pravo javnosti da to čuje'', kazao je Ahmić.

Bosanskohercegovački odvjetnik koji je BIRN-u izjavu dao uz zahtjev da ostane anoniman, naveo je da se ova lista iz Tribunala nazivala ''A-listom'' i da je sadržavala informacije o počinjenim ratnim zločinima koje su se trebale dalje istražiti.

''A-lista'' je razvijena od 1996. do 2005. godine, kada su svi podaci prebačeni u BiH.

''Vidljivo je da Tužiteljstvo BiH radi vrlo malo i zato ništa ne znamo o tim slučajevima'', rekao je odvjetnik.

Predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida Murat Tahirović je kazao da Tužilaštvo BiH odbija obznaniti koliko je osoba s ''A-liste'' optužilo.

''Tražili smo te podatke milijun puta, ali nikada nismo dobili odgovor'', rekao je Tahirović i dodao da ima saznanja da se na ''A-listi'' nalaze imena poznatih osoba u regiji.

Izvor iz Tribunala je kazao BIRN-u da su, u mnogim slučajevima, predmeti protiv visokorangiranih osumnjičenih prebačeni u Republiku Srpsku, gdje je veliki broj istraga zatvoren.

Djelo nije postojalo u vrijeme počinjenja

Prema istom izvoru, jedan od ovih predmeta je slučaj Milovana Stankovića, bivšeg zapovjednika srpskih snaga u Doboju, koji je bio i ministar obrane Republike Srpske nakon rata.

BIRN je pokušao dobiti stav Tužiteljstva BiH, ali iz ove institucije nisu odgovorili na pitanja o ''A-listi''.

''Tužiteljstvo BiH donijelo je odluke u svim predmetima 'Kategorije 2', koji su nam prebačeni iz Haaga do kraja 2015. godine'', rekao je glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.

Predmeti ''Kategorije 2'' ne uključuju ''A-listu''. Niti nakon ponovljenih upita, iz Tužiteljstva BiH nisu željeli pojasniti što je s ovim slučajevima.

Prema Jovanoviću, otežavajuća uloga u korištenju haaške arhive je što tužiteljstva u Hrvatskoj, Srbiji i u entitetima u BiH odbijaju da optužuju ljude za zločine protiv čovječnosti, s obzirom da ovo djelo nije postojalo u vrijeme počinjenja. U Srbiji također odbijaju da optužuju osobe za zapovjednu odgovornost iz istog razloga.