Svaki osmi građanin RS-a korisnik socijalne zaštite

Tijekom prošle godine u Republici Srpskoj je bilo 147.055 korisnika socijalne zaštite, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Naime, ako znamo da su prema posljednjem popisu stanovništva BiH iz 2013. godine u Republici Srpskoj živjela 1.228.423 stanovnika, to znači da je svaki osmi građanin Srpske korisnik socijalne zaštite.

Statistika pokazuje da je tijekom 2021. godine bilo 35.089 maloljetnih korisnika socijalne zaštite, dok je punoljetnih bilo 111.966, pišu "Nezavisne". 

Dalje se navodi da je do sedam godina starosti neki oblik socijalne zaštite primalo 7.567 mališana, od sedam do 14 godina 13.875 djece, od 15 do 16 godina njih 9.065, a od 17 do 18 godina 4.582.

"Ukupno je socijalnu zaštitu tijekom prošle godine imalo 18.158 maloljetnika muškog pola i 16.931 ženskog pola", ističe se u podacima.

Pročitajte još

Mostarske javne kuhinje: Neujedinjeni u pomoći

Tokom 2021. godine u Srpskoj je bilo ukupno 111.966 punoljetnih korisnika socijalne zaštite.

Od 18 do 21 godinu bilo ih je 5.101, od 22 do 26 godina ukupno 7.765 osoba, od 27 do 45 godina 20.258 lica, a od 46 do 59 godina starosti njih 25.770.

"Socijalnu zaštitu su tijekom 2021. godine imale 24.203 osobe od 60 do 65 godina, a iznad 65 njih 28.869. Od ukupnog broja korisnika 55.910 je muškaraca, a 56.056 žena", stoji u podacima.

S druge strane, prema ovim podacima godinu ranije je bilo 167.720 korisnika socijalne zaštite.

"Od ovog broja tijekom 2020. godine je bilo 41.066 maloljetnih,te 126.720 punoljetnih korisnika socijalne zaštite u Srpskoj", ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

Psiholog Aleksandar Milić istaknuo je za "Nezavisne novine" da su ovi podaci nepovoljni ako imamo veći broj osoba koje nisu sposobne za samostalno priređivanje, odnosno raditi u punom kapacitetu i da su usmjereni na to da traže socijalnu pomoć.

"Nije dovoljno da kada se evidentiraju te osobe, da se one ostave i prilagode i prihvate samo to, a da ne mijenjaju svoj radni, zdravstveni status i stil života. Oni se time pasiviziraju. Ako su te osobe u kategoriji trajno, onda se podrazumijeva da dobivaju pomoć, međutim ako su privremeno, onda ih treba stimulirati i raditi s njima da se osnaže kako bi radile i živjele samostalno", rekao je Milić.

Naveo je da zajednica ne vodi dovoljno brigu o korisnicima socijalne zaštite kako bi se ove osobe zaposlile u različitim kategorijama.

"Činjenica je da mladi nemaju mogućnost zaposlenja, osim nekim intervencijama ili vezama. Ovo sve je posljedica društvenog stanja. Imamo i veliki broj ljudi koji su pasivni i ne žele da rade. I kod nas, ali i u europskim zemljama ima dosta slučajeva da ljudi od, na primjer, 50 godina nikad nisu radili i dobivaju socijalnu pomoć, a zdravi su i sposobni za rad", zaključio je Milić.