Strašne priče: Djevojčicu iz Mostara vrbovali preko Facebooka i u Bugojnu iskoristili…

Djeca su najčešće žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, a izložena su seksualnom iskorištavanju, navođenju na prosjačenje i stupanju u prisilne brakove, rečeno je na okruglom stolu koji je održan u subotu u Mostaru povodom Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Cilj je okruglog stola informiranje o opasnostima, oblicima i načinima trgovine ljudima, te njezinoj prevenciji.

Pročitajte još

Seksualno uznemiravanje u BiH: Mizerne kazne, osuda društva i 'upiranje prstom'

Prosjačenje i prisilni brakovi

Stručnjakinja na polju suzbijanja trgovine ljudima Samira Hunček kazala je kako su djeca najčešće žrtve trgovine ljudima u BiH i da su djevojčice vrlo često izložene seksualnom iskorištavanju.

''Među žrtvama je veliki broj djece koja su izložena različitim oblicima trgovine ljudima, a to su seksualno iskorištavanje, navođenje na prosjačenje, kao i prisilni brakovi'', kazala je Hunček.

Broj žrtava trgovine ljudima, dodala je, u protekle tri godine u BiH iznosi oko 250, a 50 posto njih su djeca.

Predsjednica Dnevnog centra 'Kuća otvorenog srca' iz Mostara Sadeta Sefić istaknula je kako u tom centru svakodnevno svjedoče strašnim slučajevima trgovine ljudima i da se najčešće radi o djeci.

Spomenula je i slučaj djevojčice, stare 13,5 godina iz Mostara koja je vrbovana preko Facebooka. 

''Ona je nedavno završila u Bugojnu. Pristala je da ode, platila je kartu i u Bugojnu dobila novac za seksualne usluge kao i novac da se vrati. No, u ponoć nije mogla naći prijevoz za Mostar pa je zvala nas i pitala za savjet što da radi, odnosno kako da se vrati'', kazala je Sefić.  

Prodana djevojčica

Dodala je kako se radi o djevojčici koja je ranije bila i u braku jer ju je otac prodao jednoj obitelji.

''Neke djevojčice prije nego što uđu u auto muškarca s kojom će imati seksualni odnos za novac, slikaju i njega i auto pa ga potom ucjenjuju'', naglasila je Sefić.

Spomenula je i prosjačenje, za koje kaže da je rak-rana Mostara.

''To je problem koji vapi da se rješava, a uglavnom se radi od djeci koja nisu iz Mostara'', ustvrdila je.

Dugogodišnja aktivistica iz Mostara Edisa Demić upozorila je na nove vrste vrbovanja žrtava.

Danas je prisutno 'online vrbovanje', o kojem se malo govori, a meta trgovaca ljudima su, nažalost, državljanke BiH koje se vrbuju da rade u Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama, kazala je.

''Vrlo često sam imala slučajeve gdje su djeca bila žrtve vrbovanja i od kojih su se tražile određene fotografije. Najčešće su to tražili 'lažni momci', koji su slali ljubavne poruke i obećavali svašta'', naglašava Demić.

U raljama trgovaca

Često, preko interneta, ističe, trgovci ljudima stupe u direktni kontakt sa žrtvom, koja je u tom trenutnu ranjiva, i onda joj spominju ljubavnu vezu, posao u Hrvatskoj i sl. Međutim, žrtva na kraju završi u izolaciji, gdje ju se zastrašuje, tuče i na kraju se dovode drugi muškarci koji je seksualno eksploatiraju i iskorištavaju.

Mnoge djevojke koje završe u raljama trgovaca ljudima, naglašava, navikavaju se na korištenje narkortika i veliki broj njih razvije štokholmski sindrom te na kraju nemaju snage da to prijave.

Sudionici današnjeg okruglog stola razgovarali su o uzrocima, razvoju, trenutnom stanju, pojavnim oblicima trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, indikatorima prepoznavanja i mogućnostima prevencije, državnom referalnom mehanizmu, suradnji, identifikaciji i podršci žrtvama trgovine ljudima.

Projekt pod nazivom "Talking about us", u sklopu kojeg je održan okrugli stol, podržan je od Fondacije "Sanchild".