Skoro 500 godina zatvora za ratne zločine: Najviše osuđenih za Višegrad, Trusinu i Dretelj

Sud Bosne i Hercegovine osudio je 45 osoba na 467 i po godina zatvora za ubojstva, silovanja, mučenja i druga nečovječna djela počinjena tijekom rata, kao i za genocid u Srebrenici.

Pravosnažnim presudama je osuđeno 25 osoba. Za njih devet je smanjena kazna zbog odluke o pogrešnoj primjeni zakona, to jest umjesto Kaznenog zakona BiH trebalo je primijeniti odredbe preuzete iz zakona bivše Jugoslavije.

Najviše osoba osuđeno je za zločine u Višegradu, selu Trusina kod Konjica, vojnom zatvoru “Dretelj” kod Čapljine, i to njih ukupno 15 na 165 godina zatvora. Međutim, najveće kazne izrečene su Dragomiru Soldatu, Velimiru Đuriću i Zoranu Babiću zbog zločina počinjenih u Čarakovu kod Prijedora, javlja BIRN-Justice Report.

Tijekom ove godine izrečena je i presuda nakon postizanja sporazuma o priznanju krivnje. S Tužiteljstvom BiH sporazum je postigao Radivoje Soldo i osuđen je na pet godina zatvora za silovanje počinjeno u Konjicu.

''Žao mi je što se sve ovo dogodilo. Žao mi je i ja se zaista iskreno ispričavam za sve što se dogodilo'', kazao je Soldo. Krivnju je priznao i Damir Lipovac, koji je izručen iz Nizozemske. Sud BiH će u siječnju razmotriti sporazum koji je postigao s Tužiteljstvom BiH zbog zločina u Derventi. U tijeku su i pregovori s Darijem Slavuljicom za postizanje sporazuma o priznanju krivnje za zločin počinjen u Tesliću.

Pobjegao jedan optuženi

U ovoj godini pobjegao je jedan optuženi. Riječ je o Nedeljku Matiću, koji je uhićen u lipnju zbog zločina u Ljubuškom, ali mu Sud BiH nije odredio pritvor. Rad Odjela za ratne zločine Suda BiH obilježile su po prvi put donesene odluke da trojica osuđenika žrtvama silovanja trebaju isplatiti novčane naknade zbog nanesene štete.

Prvi put u proteklih deset godina rada Suda BiH na procesuiranju ratnih zločina dogodilo se i da u jeku suđenja bude utvrđeno da za jednu osobu nema osnovane sumnje da je počinila silovanje na području Odžaka.

Pravosnažnim presudama izrečene su 273 i po godine zatvora. Najveće kazne dobili su Soldat, Đurić i Babić za ubojstva devet civila u selu Čarakovo počinjena 23. srpnja 1992. ispred džamije koja je zatim zapaljena. Osuđeni su na po 21 godinu zatvora. U Babićevom slučaju spojena je ranija kazna za zločine na Korićanskim stijenama, te mu je izrečena jedinstvena kazna od 35 godina zatvora.

''Zapaljeni dijelovi drvenog krova džamije padali su po tijelima Huseina Sušića, Rasima Sušića, Emira Čauševića, Huseina Kljajića, Hasiba Musića, Avde Mujdžića, Kemala Kahterana, Sulejmana Dizdarevića i Zekira Musića, koji su na tom mjestu i preminuli od zadobivenih ozljeda'', navedeno je u presudi.

Istog dana, prema presudi, Soldat je s još dvojicom vojnika iz kuće izveo Mirzana Mujdžića te jednom od njih naredio da ga ubije.

Najniža kazna tri godine

Najniža kazna ove godine izrečena je Ivi Ragužu za zločine u vojnom zatvoru “Dretelj” kod Čapljine. Osuđen je na tri godine zatvora jer je 1993. sudjelovao u ispitivanju i udaranju četvorice zatvorenika.

Kada je Semiru Balavcu potekla krv iz usta i nosa, Ivo Raguž mu je stavio šaku soli na usta i nos'', navedeno je u presudi. Prvostupanjskim presudama izrečene su ukupno 194 godine zatvora optuženima za ratne zločine. Prema tim presudama, samo trojica – Ostoja i Bosiljko Marković te Slavko Savić – obavezani su isplatiti 56.500 maraka zbog nanesene štete dvjema žrtvama silovanja.

Markovići su osuđeni na po deset godina zbog silovanja u Kotor-Varoši, a Savić je dobio dvije godine manje za silovanje u Vogošći. Ove presude su donesene zahvaljujući pravnoj pomoći nevladine organizacije TRIAL. Međutim, neizvjesno je hoće li žrtvama biti isplaćen novac. Ako presuda bude potvrđena a oni ne uplate novac, bit će pokrenut postupak prisilne naplate. Sva trojica oslobođena su plaćanja sudskih troškova zbog slabog imovnog stanja.

''On nema svoje imovine, na svom imenu nema ništa, tako da je vrlo teško (naplatiti)'', kazala je Nevenka Vitomir, braniteljica optuženog Savića. Na jednom od ročišta, tužitelj Tužiteljstva BiH i odvjetnici su izjavili da Markovići nemaju stalne poslove.

Odvjetnica Nedžla Šehić, koja je u ime žrtava podnijela zahtjeve za nadoknadu štete, tražit će da Savić i Markovići, pod kaznenom odgovornošću, dostave izjavu o imovini. U TRIAL-u se nadaju pozitivnom rješenju. Sud BiH je osuđujuće presude izrekao dvjema ženama. Zbog zločina u “Dretelju”, uključujući prisiljavanje dvojice zatvorenika na seksualni odnos, Marina Grubišić-Fejzić je osuđena na pet godina zatvora. Dvije godine manje izrečeno je Indiri Kamerić za sudjelovanje u zlostavljanju zatvorenika na gradskom stadionu u Bosanskom Brodu.

U ovoj godini oslobođeno je 17 optuženika. Četvorica pravosnažnom presudom, a 13 nakon prvostupanjskog postupka. Pavu Glavaša je Sud BiH pustio iz pritvora na polovici suđenja jer je zaključeno da nema osnovane sumnje da je u lipnju 1992. godine u Odžaku silovao dvije ženske osobe.

Nakon što je uhićen u proljeće prošle godine, na ispitivanju u Tužiteljstvu BiH tvrdio je da je u vrijeme zločina bio Švicarskoj. Braniteljica Branka Praljak je rekla kako je Glavaš ponudio putovnicu i ostalu dokumentaciju kojima potvrđuje alibi, ali tužitelj Miroslav Janjić nije htio to provjeriti. Na ove dokaze Obrana se pozivala i kada je Sud BiH odlučivao o pritvoru. Međutim, pritvor je određen, tužitelj Janjić je podigao optužnicu, a sudac za prethodno saslušanje je potvrdio. Glavašu je preostalo da sačeka izvođenje svojih dokaza.

Sudsko vijeće je produžavalo pritvor na osnovu zaključka suca za prethodno saslušanje, koji je osnovanu sumnju utvrdio nakon razmatranja optužnice i dostavljenih dokaza Tužiteljstva BiH, prvenstveno iskaza svjedoka. Taj zaključak Sudsko vijeće nije dovelo u pitanje dok u rujnu ove godine nisu na red došli Glavaševi dokazi.

Kao materijalne dokaze obrana je uložila putovnice u kome je evidentirana Glavaševa radna viza od 1. travnja do 12. prosinca 1992. godine, kao i pečati s granica prilikom ulaska i izlaska iz Švicarske. Uložena je i šihterica radnih sati, kao i platna lista od lipnja 1992. godine.

Nakon toga Sudsko vijeće ga je pustilo iz pritvora uz obrazloženje da se “stupanj osnovane sumnje bitno promijenio” u odnosu na zaključak suca za prethodno saslušanje. Sredinom prosinca Glavaš je nepravosnažno oslobođen, podsjeća BIRN - Justice Report.