Veći broj samoubojstava u HNŽ-u: Kako prepoznati znak za uzbunu i gdje potražiti pomoć

Došlo je do povećanja broja samoubojstava u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, pokazuju statistike Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a.

Naime u prva tri mjeseca ove godine dogodilo se šest samoubojstava.

''Dogodila su se četiri samoubojstva muškaraca, tri samoubojstva počinila su osobe u dobi od 50 do 60 godina, te jedno preko osamdeset godina. Dvije žene počinile su samoubojstvo u starosnoj dobi od 50 do 60 godina. U prošloj 2018. godini prva tri mjeseca dogodila su se četiri samoubojstva, dok se sveukupno u protekloj godini u HNŽ-u dogodilo 26 samoubojstava'', rečeno je za Bljesak.info iz MUP-a HNŽ-a.

U trenutku pisanja teksta, statističke informacije o broju samoubojstava u travnju u HNŽ-u nisu bile obrađene, no iz medijskih napisa može se vidjeti da se u posljednjih mjesec dana u našoj županiji, nažalost dogodilo još nekoliko samoubojstava.

Teško govoriti o razlozima

Podsjetimo u 2018. godini u cijeloj BiH je došlo do povećanja samoubojstava. O razlozima suicida teško je govoriti jer su oni individualni, no o prevenciji se definitivno treba govoriti.

Psihologinja Sandra Jovanović Miljko u razgovoru za Bljesak.info je rekla, da generalne statistike u svijetu pokazuju da suicid češće izvrše muškarci srednje i starije životne dobi, a mlađe žene prednjače u broju pokušaja.

''U zadnjih pedesetak godina tendencija je da mlađe osobe tinejdžeri; i muškarci i žene bez veće razlike po spolu pokušavaju izvršiti suicid. Rađena su istraživanja no to nisu jednoznačni podaci i ne mogu se svesti pod zajednički nazivnik. Uvijek nakon izvršenog suicida ostaje pitanje, zar nije bilo drugog izlaza, zašto je neka osoba to učinila i je li se moglo predvidjeti, pomoći…  Kada se 'vrati film' unazad nakon izvršenog suicida, onda bliske osobe prepoznaju te neke znakove koji su bili poziv u pomoć, međutim u momentu kad su se događale sličile su na normalno ponašanje'', kaže psihologinja Jovanović Miljko.

Obično mala odstupanja kod osobe mogu biti signifikantna, dodala je Miljko govoreći o promjenama u ponašanju koje mogu biti alarm za uzbunu.

Kako prepoznati znak za uzbunu

''Ako je osoba bila pričljiva i animator u društvu, te doživi neki profesionalni ili emotivni neuspjeh iz bilo kojeg razloga doživi sebe neuspješnim u bilo kojoj sferi svog života, te se povuče naglo, to je jedan znak za uzbunu. Dakle, ako osoba naglo promijeni ponašanje, to su već neki znakovi koji bi trebali biti zvono za uzbunu, kada bi se trebala potražiti stručan pomoć. Osobe ne mogu same rješavati problem koji u brojnim slučajevima prevazilazi sposobnosti, ljubav i naklonost, tada je vrijeme da se s bliskim osobama zajedno potraži stručnu pomoć. Ovisno od psihološke strukture, pokazalo se da ljudi koji su emotivno labilniji su brojniji u skupini potencijalnih samoubojica, mada to nije jedino pravilo'', pojasnila je.

Inače, u Mostaru imaj široko razvijena mreža institucija gdje se može dobiti odgovarajuća pomoć, odnosno prava informacija.

''U Mostaru postoje dva Centra za mentalno zdravlje, Klinika za psihijatriju, također i svi liječnici obiteljske medicine i specijalisti su educirani da mogu biti prva psihološka pomoć. Onda, ukoliko vide potrebu mogu svog pacijenta usmjeriti drugim stručnjacima. Također ima velik broj nevladinih organizacija koji bez obzira na fokus svog rada, imaju stručni tim sastavljen od ljudi iz psiho-socijalne sfere, koji su  educirani za intervencije. Stvar je osobnog izbora i dostupnosti ustanova i pojedinaca kojima se možete javiti'', rekla je Jovanović Miljko.

Beznađe u BiH predstavlja rizik

Iako u BiH vlada iznimno velika socio-ekonomska kriza koju brojni povezuju s crnim statistikama, Jovanović Miljko ne bi siromaštvo dovodila u vezu s brojem samoubojstava.

''Stope samoubojstava su više izražene u ekonomski razvijenim zemljama, ta ekonomska razvijenost i općenito tehnološki napredak dovodi u poziciju da budemo otuđeni od sebe i drugih ljudi. U tom možda treba tražiti razloge povećanog broja suicida u ekonomski razvijenim zemljama. Međutim tu u susjedstvu imamo Hrvatsku koja je zemlja s visokom stopom rizika od suicida. Nedavno sam pročitala članak da se u Hrvatskoj dnevno ubiju dvije do tri osobe, što je zabrinjavajuće puno. Sjevernije zemlje Litva, Latvija i Dinska prednjače u broju samoubojstava. Onda slijede i zemlje središnje Europe kojoj i mi gravitiramo. Dok su skroz južne Malta, Grčka, Albanija u manjoj stopi. Onda recimo od azijskih zemalja najviše se samoubojstava bilježi u Japanu, koji je tehnološki najrazvijeniji'', kaže psihologinja, no napominje da se ne može reći ni da je situacija u našoj državi dobra.

'' Ne kažemo da je naša situacija dobra, kod nas vlada neko stanje psihološke neperspektivnosti i nepostojanja vizije života u doglednoj budućnosti. Čovjek kada ne vidi perspektivu i kada ne može percipirati nešto što bi bilo kvalitetna alternativa, dovodi se u poziciju da preispituje smisao vlastitog postojanja. U našim uvjetima, tu nastaje rizik'', zaključila je psihologinja.