Prvo uhićenje u BiH za dječiju pornografiju napravljenu umjetnom inteligencijom nagovještava zabrinjavajući trend
U nedavnoj međunarodnoj akciji Interpola za razbijanje lanca dječje pornografije, koja je provedena uz pomoć umjetne inteligencije, uhićeno je 25 osoba u nekoliko zemalja. Jedna od uhićenih osoba nalazi se u Banja Luci.
Vjeruje se da je on jedan od nekoliko stotina osoba diljem svijeta koji su bili pretplaćeni na sadržaje koje je proizveo državljanin Danske uz pomoć alata umjetne inteligencije.
Na snimkama nema stvarne djece, ali u europskoj policijskoj agenciji Europol nemaju dvojbi da dijeljenje i posjedovanje tih snimaka predstavlja kazneno djelo.
Istražitelj Danny van Althuis objasnio je u videu koji je objavio Europol da su sadržaji o seksualnom zlostavljanju djece, a koji se prodaju na društvenim mrežama, pravi zločin.
''Znamo da se modeli umjetne inteligencije uvježbavaju na stvarnom sadržaju o seksualnom zlostavljanju djece, tako da slike generirane umjetnom inteligencijom uvijek imaju poveznicu na stvarno zlostavljanu djecu'', kazao je Althuis.
Iz policije Republike Srpske su za Detektor.ba potvrdili da je kod uhićene osobe u BiH pronađen foto i videomaterijal za koji se može potvrditi da je jedan dio generiran uz pomoć alata baziranih na umjetnoj inteligenciji, ali da imaju još posla kako bi otkrili potencijalne stvarne žrtve.
Za načelnika jedinice za visokotehnološki kriminalitet entitetske policije Olivija Zimonju to je jedan od prioriteta istrage u kojoj koriste i baze podataka međunarodnih policijskih agencija Interpola i Europola.
''Ne sluteći da se fotografija njihovog djeteta može zloupotrijebiti'', pojašnjava Zimonja.
Eneid Hasanović, voditelj tima za borbu protiv zlostavljanja djece putem interneta u Federalnoj upravi policije, kaže da se za izradu materijala koriste dijelovi tijela s fotografija koje su bile javno dostupne.
''Najčešće se koristi lice osobe koja se prikazuje kako bi se generirao materijal na kojem je prikazano to seksualno zlostavljanje'', kaže Hasanović.
Kažnjavanje osobe u Bosni i Hercegovini može biti teže od samog pronalaska zbog razlika u zakonima, ali i izazova koji je relativno nov i nepoznat. Kazneni zakonik RS-a prepoznaje iskorištavanje djece za pornografiju i upoznavanje djece s pornografijom kao kazneno djelo.
Zimonja kaže da je tekst Zakona usklađen s međunarodnim standardima.
''Naglasak je na zaštiti i u slučajevima kada je prikazano ‘nepostojeće dijete’'', objašnjava Zimonja.
U Brčkom Kazneni zakon također predviđa mogućnost procesuiranja zlostavljanja djeteta kroz modificiranje sadržaja, objašnjava Darko Soldat, tužitelj Kantona Sarajevo koji je magistrirao digitalnu forenziku i istrage visokotehnološkog kriminala.
''Potrebno je hitno ulaganje u programe policijskih organizacija koji će imati istražno-forenzičke funkcije'', kaže on.
U Federaciji zakoni nisu do kraja usklađeni za kažnjavanje zloupotrebe djece na internetu, kazalo je više stručnjaka s kojima je razgovarao Detektor.
Nineta Popović, voditeljica Odjela za komunikacije u UNICEF-ovom uredu u BiH, UN-ove organizacije za zaštitu djece, smatra da ne bi trebalo praviti razliku je li kršenje prava djeteta bilo u stvarnom ili online svijetu.
''Kazneno djelo je kazneno djelo, bez obzira na to događa li se online ili offline. To su ključne poruke i UNICEFA. Ako govorimo o nasilju online, mi ga ne smijemo iz bilo kojeg aspekta tretirati drukčije nego kao nasilje koje se događa u stvarnom životu'', kaže ona.
Otada je u Banja Luci udruženje “Nova generacija” pokrenulo savjetodavnu liniju “Plavi telefon”, na koju su primili gotovo 70.000 poziva. Maja Kovačević savjetnica je Plavog telefona koji je zabilježio slučajeve kada djeca, mlade osobe s kojima se upoznaju putem interneta, dijele svoje intimne fotografije.
''Nakon nekog vremena počinje se događati uznemiravanje u smislu prijetnji, ucjena i tada nam se dijete javi kako bi dobilo pomoć i podršku jer nije sigurno kako da postupi u tim situacijama, kako da se zaštiti'', kaže Kovačević.
Tatjana Makrić svakodnevno radi s djecom u Dnevnom centru za djecu u riziku. U posljednje vrijeme primjećuje sve više zloupotreba umjetne inteligencije kroz stvaranje lažnih chatova u grupama mladih u Banja Luci koji pohađaju osnovnu školu.
''Plasirali su informacije koje su bile u potpunosti netočne'', kaže Makrić.
''Ukoliko se suočavaju s različitim poteškoćama, imaju problema s područjem mentalnog zdravlja, da znaju da je u redu potražiti pomoć i podršku, da to ne znači da su slabi, već upravo suprotno, da su hrabri i da zaista postoji netko kome je stalo do toga kako se oni osjećaju i što proživljavaju'', zaključila je Kovačević.
