Pripadnici IV. bojne bez saznanja o odvođenju Bošnjaka u logore

Prvi svjedoci Obrane na suđenju za zločine počinjene na području Stoca i Čapljine potvrdili su pred Sudom BiH da Četvrta bojna brigade “Knez Domagoj” Hrvatskog vijeća obrane (HVO) nije imala nikakve ingerencije nad Koštanom bolnicom u Stocu, te Osnovnom školom “Branko Šotra” u Crnićima, kao i logoru Dretelj.

Svjedočeći u korist Obrane Veselka i Ive Raguža, Željko Stanković, nekadašnji pomoćnik zapovjednika za logistiku u Četvrtoj bojnoj brigade “Knez Domagoj” HVO-a, kazao je da je zona odgovornosti ove brigade bila od Ošanića do Komanja Brda (općina Stolac). Istaknuo je da pripadnici ove bojne nisu imali nikakve veze s odvođenjem Bošnjaka u zatočeničke objekte na ovom području.

“Koštana bolnica i logor Dretelj pripadali su Vojnoj policiji HVO-a. To je bila zasebna jedinica i nije imala veze sa našom bojnom. Školu u Crnićima, gdje su ljudi također zatvarani, ne znam tko je držao, ali i ona je bila van naše zone na kojoj smo djelovali”, objasnio je Stanković.

On je potvrdio da je polovinom srpnja 1993. godine bilo razoružavanje Bošnjaka koji su pripadali njihovoj jedinici, ali da nikada nije čuo da je to urađeno po naredbi Veselka Raguža.

“Znam da su ti razoružani Bošnjaci odvedeni u Čapljinu, pa odatle valjda u Dretelj i Gabelu. Ne znam tko ih odvodi, ali vojnici Četvrte bojne to nisu radili, niti su korištena naša vozila za prijevoz tih ljudi”, objasnio je svjedok.

Tužiteljstvo BiH tereti Veselka Raguža, bivšeg zapovjednika Četvrte bojne brigade “Knez Domagoj” HVO-a, i Ivu Raguža, bivšeg pripadnika te brigade, da su u srpnju i kolovzu 1993. sudjelovali u zločinima počinjenim nad civilima u Stocu i Čapljini.

Kako je navedeno u optužnici, Veselko Raguž je naređivao, pomagao ili sudjelovao u nezakonitom uhićenju i zatvaranju civila, te preseljenju bošnjačkih žena i djece, dok je Ivo Raguž optužen za fizičko zlostavljanje civila.

Ljubomir Raguž, također nekadašnji pripadnik Četvrte bojne brigade HVO-a, koji je radio na poslovima referenta općih poslova, kazao je da od svog pretpostavljenog Veselka Raguža nikada nije dobio naredbu o razoružavanju Bošnjaka vojnika, ili o premještanju žena i djece.

“Četvrta bojna nije sudjelovala u progonu i odvođenju ljudi u logore. Mi smo uvijek imali konstantnu zonu odgovornosti o kojoj smo brinuli, i pod našom ingerencijom nije bio niti jedan zatočenički objekt”, kazao je svjedok Raguž.

Svjedok je napomenuo da oni, kao ni pripadnici Četvrte bojne, nisu mogli ulaziti u Koštanu bolnicu, kao ni u logor Dretelj, bez najave ili dozvole za ulazak.

Na pitanje tužiteljice Tužiteljstva BiH jesu li znali za odvođenje muškaraca u logore, Raguž je potvrdio da je imao saznanja da su Bošnjaci razoružani, ali da nije znao da su odvođeni u Koštanu bolnicu ili Dretelj.

“Veselko Raguž, niti bilo tko od nas, nije znao što se događa. Mislili smo da su ti vojnici razoružani i pušteni kućama”, kazao je svjedok.

Na ovom suđenju svjedok je bila i Jasmina Balavac, koja je u srpnju 1993. godine bila zatvorena u osnovnoj školi u Crnićima. Ona je kazala da tijekom tog razdoblja u školi niti jednom nije vidjela Veselka Raguža, kojeg je poznavala “dobro, još od prije rata”.

Nastavak suđenja zakazan je za 8. svibanj.