Porast broja prijava obiteljskog nasilja u Hercegovini

Podaci tužiteljstva u Hercegovini, u odnosu na prethodne godine, pokazuju porast broja prijava za nasilje u obitelji, a sigurne kuće su popunjene.

Organizacije koje pomažu žrtvama upozoravaju da je trenutni sustav usmjeren na borbu protiv nasilnika i ne ostavlja dovoljno prostora za zaštitu žrtava dok prolaze dodatno maltretiranje kada prijavljuju nasilje.

Sve više prijava 

Broj prijava za obiteljsko nasilje se od 2021. godine utrostručio u Županiji Zapadnohercegovačkoj, dok je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji povećan za 20 posto, pokazuju podaci tužiteljstva.

U Tužiteljstvu Zapadnohercegovačke županije Široki Brijeg ove su godine zaprimili 32 prijave za nasilje u obitelji, u odnosu na 12 prošle i 13 godinu ranije, prema podacima koje su dostavili Detektoru.

Glavni tužitelj Zdenko Kovač upozorio je krajem studenoga Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije na porast prijava za nasilje u obitelji za 20 posto u odnosu na godinu ranije, i da će se ovi predmeti uzeti prioritetno u rad.

Ovaj tužitelj u Hercegovačko-neretvanskoj županiji rekao je da su u 2023. godini primili 95 prijava. Objasnio je da su, gdje god je bio povratnik u slučaju nasilja u obitelji, tražili određivanje pritvora uz druge mjere.

"Malo je tu zakonska regulativa nedorečena, nelogično je da se iz obitelji izmješta žrtva, a ne nasilnik", kazao je on i zastupnike pitao kako mogu pomoći nevladine udruge za pomoć žrtvama ili osposobljavanjem novih sigurnih kuća.

Bez podrške sustava 

Jedna od sigurnih kuća u Međugorju "Majka Krispina" ima konstantno popunjen kapacitet žrtvama iz naše zemlje, susjedne Hrvatske i stranih državljanki, a voditeljica Kristina Pehar za Detektor navodi da djelatnici svjedoče porastu i najtežim oblicima nasilja.

Upozorava da ono što slijedi, nakon što žrtve žele prijaviti i dokazati nasilje, bude dodatno uznemiravajuće jer socijalni, pravosudni ili medicinksi sustav ne pruža dovoljno pomoći.

Pročitajte još

Koja prava imaju žrtve nasilja, pokušalo se saznati u Mostaru

"Žena žrtva nasilja sustavu mora predočiti vidljive tragove nasilja da bi joj se uopće povjerovalo da je žrtva…To je žalosno i poražavajuće, pogotovo kada znamo da su u 'tom sustavu koji bi trebao pomoći' i mnoge žene", kaže Pehar.

Problemi nekada nastaju i kod prijave nasilja jer, kako tvrdi Pehar, žene žrtve nasilja dožive dodatno maltretiranje od pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova i drugih institucija, i suočavaju se s nebitnim pitanjama i osobnim procjenama policajaca koji uzimaju izjavu.

"Slično se događa i u centrima za socijalni rad. Još je teže kad se rade prijave seksualnog nasilja, to je toliko neugodno da mnoge žene to svjesno prešućuju ili u samim izjavama ne navode jer ih toliko pitanjima i potpitanjima izmaltretiraju, umjesto da ih zaštite", tvrdi Pehar.

Začarani krug 

Takav odnos je razlog zašto se mnoge žene opet vraćaju nasilnicima.

"Trpe i pate u tim začaranim krugovima, vrlo često lažnim osmjesima prikrivaju zlo kroz koje prolaze, svjesne da im nema tko pomoći", navodi ona.

Usprkos tome, dodaje, žene koje dođu kod njih dobiju potporu i mogućnost da neko iz sigurne kuće umjesto njih prijavi nasilje.

Krajem rujna i početkom listopada su u javnosti u Hercegovini odluke suca za prethodni postupak Općinskog suda u Ljubuškom izazvale veliki broj reakcija.

Pročitajte još

VIDEO |  Žena koja je preživjela nasilje: "Da sam ostala, više ne bih bila živa"

Početkom studenoga Sud je, po drugi put, odbio zahtjev Tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke da nekadašnjem hrvatskom rukometnom reprezentativcu odredi pritvor, nakon što je uhićen u obiteljskoj kući u Ljubuškom zbog prijave supruge za nasilje u obitelji.

Ali nasilje uvijek treba prijaviti, smatra odvjetnica i nekadašnja sutkinja Nada Dalipagić i ukazuje na brojne predmete u kojima su žene žrtve užasnog fizičkog psihičkog i seksualnog nasilja. Ona naglašava da je njima potrebno pružiti pomoć u zapošljavanju i osamostaljivanju.

Online nasilje 

"Moje je mišljenje da imamo dosta dobru zakonsku regulativu, ali žene moraju prijavljivati nasilje. Treba ih ohrabrivati da se obraćaju centru za socijalni rad, a prije svega tužiteljstvima", istaknula je.

Ona odgovornost vidi i u društvu koje je potrebno obrazovati da prijavljuju nasilje u svojoj okolini, da ne okreću glavu kao da ih se to ne tiče.

Za razliku od tjelesnog, naglašava da online nasilje nije dovoljno dobro definirano u zakonima.

"U izjavama cyber nasilnika izražena je bolesna mržnja prema ženama i to je jedan vid omalovažavanja žena, gdje se umanjuju njihove vrijednosti i dostojanstva, a onda i shvaćanje da im se može učiniti što god želite", kazala je Dalipagić.

Žrtve obiteljsko nasilje mogu prijaviti policiji na broj telefona 122, na brojeve SOS telefona – u Federaciji 1264 i Republici Srpskoj 1265 te na broj Plavog telefona 080 05 03 05.