Selo izbrisanoga imena - 29 godina od pokolja u Briševu

Pokolj u selu Briševu je ratni zločin počinjen početkom rata u BiH 24. i 25. srpnja 1992. nad Hrvatima u župi Stara Rijeka, četiri kilometra južno od Prijedora.

Ubijeno 67 Hrvata

U selu "izbrisanoga" imena kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta, što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

Stradale su kompletne obitelji Matanovića, Buzuka, Ivandića, Marijana, Mlinara i Komljena.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović i njegova dva sina: 14-godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je 2015. godine optužnicu protiv visokih oficira Branka Basare i Nedjeljka Aničića za zločine počinjene nad Hrvatima Briševa, ali i druge zločine počinjene nad Bošnjacima u prijedorskoj općini.

Njih dvojica nedostupni su pravosuđu Bosne i Hercegovine, jer se skrivaju u Srbiji.

Rasvijetliti ubojstva

''Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini strašni i da su u njima stradale cijele obitelji. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju...te drugim neopisivim načinima mučenja...'', ranije je pisao portal nedjelja.ba.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika.

Banjalučki biskup Franjo Komarica pršole godine tijekom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja, banjalučki ordinarij je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Komarica je tada istaknuo kako su stradali nevini ljudi bez ikakve krivice, ali je pozvao na pomirenje i praštanje.

Predsjednik udruženja Dom Briševo – Dobri Zdravko Marijan lani je izjavio kako se u Briševo vratila tek jedna obitelj od prijeratnih 370 Hrvata.