Suđenje Dragoljubu Kunarcu počelo je čitanjem optužnice i uvodnim izlaganjem Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, a tereti ga se za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Foče tijekom srpnja 1992. godine.
Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske pod nazivom "Žaga", zajedno s drugim pripadnicima jedinice, sudjelovao u progonu civilnog stanovništva, ubojstvima najmanje šest osoba, mučenju te nanošenju teške fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i u deportaciji civila bošnjačke nacionalnosti.
Optužnica navodi kako je Kunarac s pripadnicima svoje postrojbe 28. srpnja 1992. u jutarnjim satima iz sela Kobilja Ravan krenuo prema susjednom selu Luke, gdje su uhitili nekoliko civila bošnjačke nacionalnosti. Nakon toga su im na mostu preko rijeke Ćehotine vezali ruke žicom i bacili ih s mosta u rijeku, uslijed čega su se dvije osobe utopile.
Kako je u optužnici pročitala tužiteljica Remzija Smailagić, pripadnici jedinice nezakonito su lišili slobode civile u selu Luke, dok je dio njih uspio pobjeći. Preostale zarobljene civile odveli su prema selu Falovići, a kod rijeke Ćehotine, na lokalitetu Potpeće, neke su pustili, dok su nekoliko osoba zadržali i odveli sa sobom.
Prema navodima optužnice, Kunarac i pripadnici njegove postrojbe istoga su dana u drugim zaseocima na području Foče ubili više zarobljenika, dok je dio civila uspio pobjeći u okolne šume. Preostale zarobljenike tukli su po glavi i tijelu, a Kunarac je, zajedno s još jednim vojnikom, ubio jednog civila.
U optužnici se navodi i kako su pripadnici postrojbe zapalili kuće te preostale zarobljene civile bošnjačke nacionalnosti odveli u jedno selo, nakon čega je Kunarac putem vojne veze osigurao dolazak vojnog kamiona. Zarobljene civile potom su prevezli u sjedište postrojbe u Foči, gdje su ih ispitivali i tukli.
Dvije osobe tada su zadobile teške tjelesne ozljede, a nakon ispitivanja odvedene su u Kazneno-popravni dom Foča. Jedna od njih kasnije je odvedena i ubijena, dok je druga razmijenjena.
Tužiteljica Smailagić u uvodnoj riječi navela je kako će Tužiteljstvo kroz subjektivne i objektivne dokaze dokazati da je optuženi sudjelovao u progonu civilnog bošnjačkog stanovništva, uključujući ubojstva, mučenje i deportacije.
"Dokazat ćemo ulogu Kunarca koja je ostala u kulturi sjećanja svih svjedoka", rekla je tužiteljica.
Obrana je iskoristila zakonsko pravo da u ovoj fazi postupka ne iznese uvodnu riječ.
Tijekom dijela rasprave koji se odnosio na zdravstveno stanje optuženog, javnost je bila isključena.
Prije početka glavne rasprave održana je statusna konferencija na kojoj je dogovorena dinamika i način vođenja postupka. Tužiteljica je najavila saslušanje 31 svjedoka, čitanje iskaza 14 svjedoka koji su u međuvremenu preminuli te izvođenje 203 materijalna dokaza, za što je procijenjeno da će biti potrebno 51,5 sati.
Dragoljub Kunarac ranije je pred Haškim tribunalom osuđen na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja i porobljavanja dviju žena, koje je, prema presudi, potpuno lišio kontrole nad vlastitim životima i prema njima postupao kao prema vlastitom vlasništvu.
Sud će naknadno odlučiti o terminu nastavka suđenja, piše Detektor.
