Osma žena ubijena od početka godine, žrtve zbog nepovjerenja ne prijavljuju nasilje

Osma žena je ubijena u Bosni i Hercegovini od početka godine. Motiv još nije poznat, ali je ubojica od ranije poznat policiji. Usporedo, kažu građani, ponovo je izostala reakcija nadležnih. A svjedočimo sve okrutnijim ubojstvima.

Svako novo ubojstvo ponovo pali alarme o sigurnosnoj situaciji, za koju nadležni kažu da je zadovoljavajuća. Građani, s pravom, ne vjeruju, piše N1.

''Ne znam što da vam kažem, ovo je katastrofa. Vjerujte. Dobro kaže jedna žena, sad kad izađeš van, pitanje je tko će te sresti, pogledati, napasti, da Bog sačuva, neka nam je Bog na pomoći'', ''Grozno, nitko ne vodi računa o građanima. Ne osjećam se sigurno, iskreno kažem, sve gledam okolo, ne osjećam'', kažu nam građani.

Okrutna i svirepa ubojstva

Od samog ubojstva, još više zabrinjava način na koji to ubojice čine. Okrutno i svirepo, kažu građani. Nizamino ubojstvo prenosilo se uživo putem društvene mreže. Amelu Čičkušić i dvoje djece ubio je Mujaga, suprug, odnosno, otac, a potom izvršio samoubojstvo. U stanu je pronađena i sjekira. Nermina Ravlić je danima mučena, iscrpljivana, a potom ubijena u stanu. Ubojstvo Mileve Andrić, suprug je prethodno najavio njihovoj kćerki. Zabrinuto zbog sve češćih ubojstava, društvo istovremeno postaje tolerantno na zločin.

Pročitajte još

Koliko košta ubojstvo žene u BiH?

''Putem društvenih mreža, platformi za komunikaciju, mnogo ima nasilja, devijantnog sadržaja, i to tek tako prolazi, to je normalno u društvu da se dječaci odgajaju tako da se kupi pištolj ili puška od malih nogu i da on zna da je on dječak. Muškost ne znači agresivnost, međutim kod nas se to izravnalo. I ima mnogo agresivnosti, mnogo patologije'', mišljenja je sociolog Vladimir Vasić.

''Zašto je toliko brutalno, nemam ni ja najbolji odgovor na to, a da to jeste zabrinjavajuće, svakako da jeste. Uzročno posljedične veze moramo gledati u društvu koje i odobrava tu brutalnost, s druge strane, kaznene mjere su jako loše, brutalnost i agresivnost se od malih nogu ne sprečavaju, toleriraju se. To je nešto što zapravo bude samo eskalacija onoga u čemu osoba koja je izvršila agresivni čin odrasta'', istakla je psihologinja Tanja Tankosić Girt.

Femicid nije posebno kazneno djelo

Usporedo, vlasti u Bosni i Hercegovini još ne uvrštavaju femicid kao posebno kazneno djelo. Postojeći zakoni predviđaju da ubojice mogu biti osuđene i na 45 godina zatvora, ali kazne su daleko manje. Takva praksa dodatno ohrabruje nasilnike.

''Prije osam dana otprilike, donesena je presuda u Bosanskom Petrovcu gdje je nasilniku presuda godinu i dva mjeseca. Za čovjeka koji je prepoznat kao nasilnik, koji je strašno prijetio, sve je dokazano na sudu, i otprilike koja je sad poruka? Godinu i dva mjeseca, sigurno će ranije izaći, žena se mora iseliti iz Bosanskog Petrovca, jer je on prijetio ‘vidjet ćeš ti’, znači mi ostavljamo otvorenu mogućnost da se izvrši femicid ili ubojstvo'', naglasila je Jadranka Miličević, direktorica i suosnivačica Fondacije CURE.

Poučene iskustvima drugih žrtava, žene u BiH uglavnom ne prijavljuju nasilje. Razlozi su brojni, od osjećaja straha, srama, materijalne ovisnosti, no ipak, prevladava osjećaj nepovjerenja. Žene, žrtve nasilja ne vjeruju sistemu, jer sistem prečesto ne vjeruje njima.