Odbijene apelacije osuđenih za zločine u Vitezu

Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane apelacije Mineta Akeljića, Šabana Haskića, Senada Bilala i Hazima Patkovića osuđenih na ukupno 27 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Vitezu smatrajući da ne postoji povreda prava na pravično suđenje.

Akeljić, Haskić, Bilal i Patković su 2019. godine u pojedinačnim slučajevima podnijeli apelacije Ustavnom sudu protiv presuda Suda BiH.

Apelacijsko vijeće Državnog suda je u ljeto 2019. godine potvrdilo prvostupanjsku presudu kojom su Akeljić, Haskić, Bilal i Patković osuđeni na 27 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad civilima zatočenim 1993. u Kruščici kod Viteza, dok je Šemsudinu Đeliloviću potvrđena oslobađajuća presuda.

Prvostupanjskom presudom iz listopada 2018. Akeljić i Haskić su osuđeni na po sedam godina zatvora, Bilal na osam, a Patković na pet godina zatvora te su proglašeni krivim za fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje hrvatskih civila u zatočeničkom objektu "Crna kuća" u Kruščici, dok je Đelilović oslobođen optužbi.

Ostali su također oslobođeni u vezi s pojedinim točkama optužnice, između ostalog za zločin protiv ratnih zarobljenika, prenosi BIRN.

Pročitajte još

27 godina zatvora za zločin u Kruščici

Akeljić je proglašen krivim kao nekadašnji zapovjednik Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade Armije BiH, a ostali kao vojni policajci.

U odlukama o apelaciji osuđenih, Ustavni sud je zaključio da ne postoji povreda njihovih prava na pravedno suđenje.

U svojoj odluci Ustavni sud je zaključio da nema ništa što bi uputilo na zaključak da postupak protiv Akeljića nije bio pravedan. 

Ništa nije kako se navodilo u apelaciji, pogrešno i proizvoljno primijenjeno relevantno materijalno pravo, kao i da nije povrijeđeno procesno pravo zbog načina na koji su redovni sudovi cijenili provedene dokaze i usvojili dokaznu građu.

To što su podnositelj Akeljić i suoptuženi S.B. u početnoj fazi postupka imali istog branitelja po službenoj dužnosti nije dovelo u pitanje njegovo pravo na obranu, smatra Sud.

Ustavni sud je u odluci o Haskićevoj apelaciji naveo da nije došlo do povrede prava na pravednu obranu kada je Sud BiH za svoje odluke dao detaljno, jasno i argumentirano objašnjenje uz pozivanje na relevantne odredbe materijalnog i procesnog prava.

"Osim nezadovoljstva apelanta donesenim odlukama, ništa u predmetu ne upućuje na nepoštivanje garancija sadržanih u Ustavu BiH i Europskoj konvenciji”, navodi se u odluci o odbijanju Haskićeve apelacije.

Do povrede prava na pravedno suđenje, prema odluci Ustavnog suda, nije došlo ni u slučaju Bilala, iz razloga što su vijeća Suda BiH za svoje odluke dala detaljno, jasno i argumentirano objašnjenje u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava proisteklog iz izvedenih dokaza, uz ocjenu njihove prihvatljivosti i zakonitosti, kao i o tome zašto su izveli zaključak da je Bilal počinio krivično djelo za koje je osuđen.

Ustavni sud je zaključio kako su Apelacijsko i Prvostupanjsko vijeće Suda BiH za svoje odluke o Patkoviću dali detaljno, jasno i argumentirano objašnjenje u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava proisteklog iz izvedenih dokaza, uz njihovu pojedinačnu i međusobnu ocjenu. 

Kao i o tome zašto su izveli zaključak da je on počinio krivično djelo za koje je u konačnici osuđen, pri čemu nema ničega što bi ukazivalo da je narušen princip jednakosti i ravnopravnosti stranaka.

"S tim u vezi, nije ostalo niti jedno nerazjašnjeno pitanje u smislu principa 'in dubio pro reo' (u dvojbi u korist optuženika'– načelo prema kojem u slučaju sumnje treba presuditi u korist okrivljenog), uz jasne i argumentirane razloge, pri čemu nema elemenata koji bi ukazivali na proizvoljnu primjenu materijalnog prava, odnosno povredu prava na obrazloženu odluku", navodi se u odluci Ustavnog suda.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.