Droga na ulicama Mostara: Dileri sve mlađi, pojavile se i nove opojne supstance

Marihuana, speed, kokain i heroin odavno više nisu pojava o kojoj se govori potiho i iza zatvorenih vrata. Droge su danas prisutnije nego što mnogi žele priznati, u kvartovima, školama, igralištima i noćnim izlascima. Koriste ih i ljudi koji na prvi pogled vode sasvim obične i uređene živote, mladi, studenti, zaposleni, osobe iz različitih društvenih krugova, pa i oni od kojih bi malo tko očekivao.

Dok policija bilježi rast zapljena opojnih sredstava, stručnjaci upozoravaju kako su srednjoškolci i mladi najizloženiji ovisnosti, često tražeći izlaz iz nesigurnosti, pritiska okoline i narušenih obiteljskih odnosa.

Značajan porast zapljena droga

Kako je potvrđeno Bljesak.info, marihuana, speed (amfetamin), heroin, kokain i ekstazi su najčešće korištene opojne droge na području Mostara.

Ipak, stručnjaci upozoravaju kako su u posljednje vrijeme sve prisutniji i skunk te spice i slične psihoaktivne supstance.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije istaknuli su kako je problem opojnih droga na području Mostara i županije posljednjih godina sve izraženiji, što pokazuju i službeni podaci policije o zapljenama.

"U protekle tri godine Uprava policije Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ bilježi značajan porast zapljena opojnih droga, što je rezultat unaprijeđene suradnje s građanima, kao i povećanog broja policijskih službenika na terenu", kazala je za Bljesak.info Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNŽ.

Miloš je upozorila i kako se, uz droge koje su već godinama prisutne na tržištu, povremeno pojavljuju i nove psihoaktivne supstance.

"Iako su na području županije i dalje dominantne navedene vrste droga, povremeno se pojavljuju i nove, manje poznate opojne supstance koje se, zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i slabije prepoznatljivosti, za sada ne zadržavaju u većoj mjeri na ovom području", kazala je Miloš.

Mladi se traže, a droga im je bijeg

Specijalist traumatološke psihologije dr. sc. Marko Romić naglasio je kako su srednjoškolci i mladi danas među najrizičnijim skupinama kada je riječ o eksperimentiranju s drogama i razvoju ovisnosti.

"Srednjoškolci su u dobi kada općenito pokazuju veliki interes za tvarima koje će im popraviti raspoloženje, djelovati na motivaciju i 'ohrabriti' ih za postupke u kojima im treba određena doza samopouzdanja. Mladalaštvo se nadovezuje na tu dob. Još uvijek nisu dovoljno formirani kao osobe, mnogi se još uvijek 'traže', a u toj situaciji psihoaktivne supstance privlačne su im kao način rješavanja nekih od tih problema", kazao je dr. Romić za Bljesak.info.

Naveo je kako je razvoj ovisnosti kod mladih najčešće povezan s kombinacijom psiholoških problema, obiteljskih odnosa i utjecaja okoline.

"Manjak samopoštovanja i samopouzdanja, osjećaj nekompetentnosti i manje vrijednosti te želja da budu 'važni' često su u osnovi razvoja ovisnosti. Obiteljski odnosi igraju iznimno važnu ulogu. Mladi i djeca koja dolaze iz skladnih obitelji, u kojima vlada međusobno poštovanje, razumijevanje i toplina, puno rjeđe će biti zainteresirani za psihoaktivne supstance", istaknuo je dr. Romić.

Lažno blještavilo vodi u drogu

Dodao je kako snažan utjecaj imaju i vršnjaci, društvene skupine te društvene mreže.

"Mnogi mladi razvijaju se bez potrebne roditeljske skrbi i nadzora. Njih više oblikuju vršnjaci, socijalne grupe, društvene mreže i mediji. U konačnici imamo sve veći broj ovisnika i problematičnih ponašanja kod mladih", kazao je dr. Romić.

Govoreći o razlozima zbog kojih mladi sve češće posežu za drogama, dr. Romić je istaknuo kako problem najčešće počinje unutar obitelji, ali i pod snažnim utjecajem okoline i društvenih trendova.

"Uzroke najprije trebamo tražiti u narušenim obiteljskim odnosima, a potom u utjecaju okoline koja nameće životni stil 'na visokoj nozi', promovira 'blještavilo', iako je ono lažno, te nema kritički odnos prema realnosti", kazao je Romić.

Prodaja droga 

Kada je riječ o kaznenim djelima povezanim s opojnim drogama, glasnogovornica MUP-a HNŽ Ilijana Miloš navela je kako su ona prisutna među različitim generacijama. 

Ipak, kada je riječ o uličnoj prodaji droga izdvaja se jedna dobna skupina. 

"Kaznena djela u vezi s opojnim drogama prisutna su u svim dobnim skupinama, pri čemu se u posljednje vrijeme kao najzastupljenija dobna skupina osoba koje se bave prodajom opojnih droga izdvajaju osobe u dobi od 22 do 27 godina", kazala je Miloš.

Teo Tomić, vijećnik u Gradskom vijeću grada Mostara, iznio je prijedlog da se u Mostaru, po uzoru na praksu u zemljama Europske unije, provede analiza kanalizacijskih voda na prisustvo svih opojnih droga – ne samo heroina, već i kokaina, ecstasyja, fentanila i drugih psihoaktivnih supstanci.

Analiza vode? 

"Razgovarao sam s doktorom Sinišom Skočibušićem i shvatio kako je ta analiza jedina relevantna. Mislimo kako ima stotinu takvih ljudi, a zapravo ih je tisuću. Možemo uzeti uzorke vode i odnijeti ih na analizu u Zagreb. Takva analiza daje uvid u stanje droga, koje se droge koriste i u kojim količinama, a to su najrelevantniji podaci", kazao je Tomić.

Istaknuo je kako je ideja dobila načelnu podršku gradskih vlasti, ali da za njezinu realizaciju još treba osigurati sredstva.

"Mario Kordić je podržao inicijativu i rekao kako će biti odobrena sredstva za to, ali sada treba pronaći način kako to provesti kroz proračun i rebalans. Ja ću tu inicijativu pogurati jer mislim kako je riječ o velikom problemu. Dovoljno je uzeti uzorke na dva ili tri mjesta i dobit ćemo pravu informaciju", kazao je Tomić.

Dok brojke rastu, pravo pitanje više nije postoji li problem, nego koliko ga kao društvo zapravo želimo vidjeti.