Nitko ne mari za dječje brakove: Udaju djevojčice, žene dječake

Usprkos zakonskim zabranama, tzv. dječji brakovi se i dalje prakticiraju u romskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, piše BHRT. 

U Bijeljini, gdje se nalazi najveća romska zajednica u Republici Srpskoj, nevladine organizacije nastoje kroz različite kampanje i projekte utjecati na zajednicu i spriječiti ovu negativnu praksu, ali su još daleko od rješenja.

"Najčešće djevojčice pristaju na brak kako bi dokazale svojim roditeljima da su čiste i poštene, odnosno da su nevine", ovim riječima Sanita Smajić, mlada Romkinja iz Bijeljine, opisuje ono s čim se kao aktivistkinja u nevladinoj organizaciji susreće. Studira i radi, pa svojim primjerom nastoji pokazati da postoji i drugi način, ali to nije uvijek lako.

Povećan broj 

"Nažalost, u proteklih par godina primijećen je veći broj maloljetničkih udaja. Veliki dio romske populacije smatra da je to ispravno, ali mi kao udruženje radimo na tome da ih što više educiramo i razgovaramo s njima o toj temi", navodi Sanita Smajić.

Pročitajte još

Mostar: Javna tribina 'Nije njen izbor - Djevojčice nisu roba'

Iako službena statistika ne postoji, podaci nevladinih organizacija su poražavajući.

"Do ove godine smo imali nekih pet do šest slučajeva godišnje, pretežno djevojčice, ali nekad i dječaci koji su mlađi od 16 godina. Najmlađa djevojčica koju smo prijavili imala je 12 godina. Obitelj tako, udajući tu kćerku, vidi za sebe neko rješenje da ima jedna usta manje za hranjenje", objašnjava Bojana Jovanović iz Centra za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja "Otaharin".

Dok Zakon jasno propisuje pod kojim uvjetima se sklapa brak, ove situacije u praksi se podvode kao "romska tradicija".

"Ne možemo se pozivati na bilo kakvu tradiciju i na bilo kakav običaj. Da je nešto tradicija, onda bi sve djevojčice romske nacionalnosti stupale u brak prije 15 godine, međutim to nije točno", tvrdi Jovanović.

Trgovina ljudima 

Protiv prinudnih dječjih brakova kampanju "Nije njen izbor – djevojčice nisu roba" provela je i Fondacija "Lara".

Pročitajte još

Jedanaestogodišnjakinju udali na Kosovo

"Ono što je isto tako poražavajuće jest da su djevojčice koje su više puta trgovane, oni njih prodaju, pa ih taj navodni mladoženja vrati pa ponovo", upozorava Ljilja Lukić iz Fondacije "Lara", Bijeljina.

Nužno je prinudne brakove tretirati kao trgovinu ljudima i pooštriti kontrole i kazne, jasan je stav naših sugovornika.

"Da smo svi zajedno uključeni i vladin i nevladin sektor, u prepoznavanje tog problema, u prepoznavanje djevojčica koje su u riziku. To su prije svega one djevojčice koje napuštaju obrazovni sustav", navodi Lukić.

U svijetu je trenutno 650 milijuna djevojčica i žena koje su u braku od svoje maloljetničke dobi. To je dvadesetak posto ženske populacije. Svake godine oko 21 milijun djevojčica u dobi od 15 do 19 godina zatrudni, a dvanaest milijuna njih i rodi.